Ždrijelo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ždrijelo je dio unutrašnjosti vrata, iza usta i nosne šupljine, a iznad jednjaka i grkljana – cijevi koje se spuštaju do želuca i pluća. Nalazi se i kod kičmenjaka i kod beskičmenjaka, iako se njegova struktura razlikuje od vrste do vrste.
Ždrijelo | |
---|---|
Detalji | |
Latinski | Pharynx |
Grčki jezik | φάρυγξ (fárynks) |
Dio od | Vrata |
Sistem | Respiratorni sistem, sistem za varenje |
Artery | Ždrijelne grane uzlazne ždrijelne arterije, uzlazna nepčana, silazna nepčana, ždrijelne grane donje tireoidne arterije |
Vein | Ždrijelni pleksus |
Nerve | Pleksus, gornjeviličnog i donjeviličnog nerva |
Identifikatori | |
Gray's | p.1141 |
TA | A05.3.01.001 |
FMA | 46688 |
Anatomska terminologija |
Kroz ždrijelo prolaze hrana i zrak. Ždrijelo je iznutra obloženo sluzokožom. Ždrijelo je sastavljeno od većeg broja mišića i opni.
Kod ljudi, ždrelo je dio probavnog sistema i provodna zona respiratornog sistema. (Provodna zona također uključuje nosnice nosa, te filtere koje imaju grkljan, dušnik, bronhije i bronhiole , zagrijavajući i vlaži zrak i provodeći ga u pluća.[1] Ljudsko ždrijelo je obično podijeljeno u tri dijela: nazofarinks, orofarinks i grkljan. Takođe je važno u vokalizaciji.
Kod ljudi, dva skupa mišića ždrela čine ždrelo i određuju oblik njegovog lumena. Uređeni su kao unutrašnji sloj uzdužnih mišića i vanjski sloj kružnih.[2]