Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država
From Wikipedia, the free encyclopedia
Oružane snage Sjedinjenih Američkih Država (službeno na engleskom United States Armed Forces) predstavljaju vojsku SAD-a. Sastoje se od 6 vidova: kompnene vojske, zračnih snaga, marinskog korpusa, ratne mornarice, obalne straže i svemirskih snaga. Predstavljaju najveće oružane snage svijeta. Vrhovni komadant oružanih snaga je predsjednik države koji uz Ministarstvo odbarne i Ministarstvo državne sigurnosti predstvaljaju organe pomoću kojih se provodi vojna politika.
Oružane snage SAD-a United States Armed Forces | |
---|---|
Država | Sjedinjene Američke Države |
Utemeljena | 14. juna 1775. |
Grane | Kopnena vojska Zračne snage |
Štab | Zajednički štab Oružanih Snaga SAD-a |
Vodstvo | |
Vrhovni komandant | Joe Biden |
Načelnik štaba | general Mark A. Milley |
Ministar odbrane | Mark Esper |
Vojna statistika | |
Vojno sposobni | od 18 god., od 17. godine uz saglasnost roditelja [1] |
Broj raspoloživih za vojnu službu | 17 miliona, dobi 18-25 (2016.) [2] |
Broj godišnje stasalih za vojnu službu | 2 miliona (2016.)[3] |
Aktivni sastav | 1,380,895 [4] |
Rezervni sastav | 845,600 |
Troškovi | |
Vojni budžet | 748 milijardi $ (2020.) |
Procent BDP-a | 3.42 % (2019.) |
Od svojeg osnivanja Oružane snage SAD-a imale su važnu ulogu u historiji SAD-a. Njena historija počinje još u borbi u američkom ratu za nezavisnost. Odigrala je važnu ulogu u američkom građanskom ratu služeći odano kao oružana sila SAD-a, iako su je neki njeni pripadnici napustili i prešli vojsku Konfederacije. Aktom o nacionalnoj sigurnosti iz 1947. godine nakon završetka drugog svjetskog rata i početkom hladnog rata utemeljeni moderni vojni okviri vojske. Ovim aktom osnovano je Ministarstvo odbrane sa ministrom odbrane na čelu, ministarstvo zračnih snaga i vijeće državne sigurnosti.
Oružane snage predstavljaju jednu od najvećih vojnih sila po pitanju ljudstva. Iako je regrutacija vojnika bila prisutna u prošlosti u raznim dobima mira i ratova, ona nije u praksi od 1973. godine, međutim Selective Service System (bos Selektvni sistem služenja) kao državni aparat zadržava se pravo regrutacije svih muškaraca i zahtijeva da se svi muški državljani i stanovnici koji žive u SAD-u u starosnoj dobi od 18 do 25 godine u isti registruju.[5]