Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
najviši predstavnički i zakonodavni organ Hrvatske za vrijeme Drugog svjetskog rata / From Wikipedia, the free encyclopedia
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo na teritoriji Hrvatske za vrijeme okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane Sila Osovine u Drugom svjetskom ratu.
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) | |
---|---|
Vrsta | |
Vrsta | Jednodomni sistem |
Historija | |
Osnovano | 13. juni 1943. |
Raspušteno | 25. juli 1945. |
Sljedbenik | Narodni sabor Hrvatske |
Početak saziva | 13. juni 1943. |
Vodstvo | |
Predsjednik | Vladimir Nazor, KPJ |
Broj zastupnika | 112 (1943) 166 (1944) |
Mjesto zasjedanja | |
Otočac, Hrvatska |
Prvi put je sazvan 13. i 14. juna 1943. u Otočcu i Plitvicama, kao glavno političko predstavničko tijelo, na oslobođenom dijelu teritorije Hrvatske, od strane jugoslavenskih partizana. Njime je dominirala Komunistička partija Hrvatske (KPH), politički ogranak Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), koja je djelovala na području koje u velikoj mjeri odgovara današnjoj Hrvatskoj. U ZAVNOH-u su bili i predstavnici ili bivši članovi seljačkih organizacija i sindikata: Hrvatska seljačka stranka (HSS) i Samostalna demokratska stranka (SDS).
Uz obavljanje svakodnevnih regulacijskih i državnih zadataka na području koje su držali jugoslavenski partizani u Hrvatskoj, pod vodstvom Andrije Hebranga, ZAVNOH je nastojao proširiti privlačnost partizanskog otpora hrvatskom stanovništvu predstavljajući se kao ne sasvim komunistički. Također je pokušala pomiriti Hrvate i Srbe u Hrvatskoj promicanjem hrvatskih interesa, ponekad marginalizirajući Srbe i izazivajući sukob s Titom. ZAVNOH je na trećoj sjednici u Topuskom potvrdio odluke o federalnoj poslijeratnoj Jugoslaviji koje je donijelo Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, a 1945. ZAVNOH je preimenovan u Narodni sabor Hrvatske.