Grčko-perzijski ratovi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479. pr. Kr.) koje su unatoč pojedinim uspješnim grčkim otporima završile razaranjem grada Atene što je bila odmazda za atensko poticanje Jonskog ustanka u Maloj Aziji. Glavni perzijski protivnici bili su Atena i Sparta, dok su brojni grčki polisi bili na strani Perzije; Tesalija, Beotija, Teba i Makedonija. Sukobi su se nastavili i nakon Kserksove ekspedicije i trajali su do 449. pr. Kr. kada je potpisan Kalijin mir.
Kratke činjenice Vrijeme, Lokacija ...
Grčko-perzijski ratovi | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Karta perzijskih ofenziva u doba grčko-perzijskih ratova | |||||||||
| |||||||||
Sukobljeni | |||||||||
Grčki polisi predvođeni Atenom i Spartom (ne uključujući Epir, Lokridu, Ahaju i Arg) | Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i saveznici (uključujući Tesaliju, Beotiju, Tebu, Makedoniju i Feniciju) | ||||||||
Vođe | |||||||||
Miltijad Mlađi Temistoklo Euribijad Leonida I. † Pauzanije Kimon † Periklo |
Darije Veliki (perzijski vladar; nije sudjelovao u bitkama) Mardonije † Datis † Artafern Mlađi Kserkso I. Artemizija I. Artabaz I. Megabiz II. Hidarn Mlađi Artakserkso I. | ||||||||
Posljedice | |||||||||
Jonski ustanak je suzbijen, Atena i Eretrija su razorene, Trakija i Makedonija se osamostaljuju. Žrtve: 57.000[1] (Prema Herodotu) |
Pobune na Cipru i Egiptu su ugušene, no Perzijsko Carstvo gubi kontrolu nad zapadnom obalom Male Azije. Žrtve: 246.000[1] (Prema Herodotu) |
Zatvori