Konvencija iz Montreuxa o režimu tjesnaca
From Wikipedia, the free encyclopedia
Konvencija (iz Montreuxa) o režimu tjesnaca,,[1][2] često poznata jednostavno kao Konvencija iz Montreuxa,[3] je međunarodni ugovor koji regulira tjesnace Bospor i Dardaneli u Turskoj. Potpisan 20. srpnja 1936. u palači Montreux u Švicarskoj,[4] stupio je na snagu 9. studenog 1936., baveći se dugotrajnim pitanjem tjesnaca o tome tko bi trebao kontrolirati strateški vitalnu vezu između Crnog i Sredozemnog mora.[5]
Konvencija iz Montreuxa regulira pomorski promet kroz Turske tjesnace. Jamči "potpunu slobodu" prolaza za sva civilna plovila u doba mira. U mirnodopskim uvjetima, vojni brodovi ograničeni su brojem, tonažom i naoružanjem, uz posebne odredbe koje reguliraju njihov način uplovljavanja i trajanje boravka. Žele li proći kroz tjesnac, ratni brodovi moraju unaprijed obavijestiti turske vlasti, koje, pak, moraju obavijestiti stranke konvencije.[6][7][note 1] Za vrijeme rata, ako Turska nije uključena u sukob, ratni brodovi zaraćenih država ne smiju prolaziti kroz tjesnac, osim kada se vraćaju u svoju bazu.[8] Kada je Turska u ratu ili se osjeća ugroženom ratom, može donijeti bilo kakvu odluku o prolasku ratnih brodova kako joj odgovara. SAD nije potpisnik Konvencije.[9]
Iako je osmišljena za određeni geopolitički kontekst i ostaje nepromijenjena od usvajanja, Konvencija iz Montreuxa opstala je kao "čvrsti primjer međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima", budući da se većina njezinih uvjeta još uvijek poštuje.[10]