Mađarske regije
From Wikipedia, the free encyclopedia
U Mađarskoj postoji sedam statističkih regija koje su stvorene 1999. godine, po zakonskom aktu 1999/XCII, koji je zamijenio prethodni iz 1996. godine 1996/XXI. Očekuje se da će ova regionalna podjela zamijeniti sadašnju koja uključuje 19 županija i glavni grad Budimpeštu.
Mađarske regije su:
Više informacija Naziv regije, Izvorni naziv ...
Naziv regije | Izvorni naziv | Regionalno središte | Površina (km²) | Stanovništvo | Gustoća stanovništva (/km²) |
---|---|---|---|---|---|
Sjeverna Mađarska | Észak-Magyarország | Miškolc | 13.428 | 1.289.000 | 96 |
Sjeverni Alföld | Észak-Alföld | Debrecen | 17.749 | 1.554.000 | 88 |
Južni Alföld | Dél-Alföld | Segedin | 18.339 | 1.367.000 | 75 |
Središnja Mađarska | Közép-Magyarország | Budimpešta | 6919 | 2.825.000 | 408 |
Srednje Podunavlje | Közép-Dunántúl | Székesfehérvár | 11.237 | 1.114.000 | 99 |
Zapadno Podunavlje | Nyugat-Dunántúl | Jura | 11.209 | 1.004.000 | 90 |
Južno Podunavlje | Dél-Dunántúl | Pečuh | 14.169 | 989.000 | 70 |
Zatvori
- Sjeverna Mađarska uključuje županije Boršod-abaújsko-zemplénsku, Hevešku i Nogradsku.
- Sjeverni Alföld uključuje županije Hajdu-biharsku, Jaziško-velikokumansko-szolnočku i Szabolčko-szatmársko-berešku.
- Južni Alföld uključuje županije Bačku-kiškunsku, Bekešku i Čongradsku.
- Središnja Mađarska uključuje Peštansku županiju i glavni grad Budimpeštu.
- Srednje Podunavlje uključuje županije Komoransko-ostrogonska, Bilu i Vesprimsku.
- Zapadno Podunavlje uključuje županije Đursko-mošonjsko-šopronska, Željeznu i Zalsku.
- Južno Podunavlje uključuje županije Baranjsku, Šomođsku i Tolnansku.