Megido
From Wikipedia, the free encyclopedia
Megido (hebrejski: מגידו; arapski: المجیدو; Tell al-Mutesellim, grčki: Μεγιδδώ/Μαγεδδών, Megiddó/Mageddón; latinski: Mageddo; asirski: Magiddu, Magaddu, te Magidda i Makida na tablicama iz Amarne; staroegipatski: Maketi, Makitu i Makedo) je drevni grad koji je bio naseljen negdje od 7000. pr. Kr. do negdje 586. pr. Kr. Danas su od njega ostale samo ruševine (u 26 odvojenih slojeva) na brdu kod kibuca Megiddo u Izraelu.
Biblijske ruševine Megido, Hazor i Tel Ber Ševa | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Izrael |
Godina uvrštenja | 2005. (29. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno dobro |
Mjerilo | ii, iii, iv, vi |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1108 |
Koordinate | 32°35′00″N 35°11′00″E |
Megido se nalazio na strateškom položaju na zapadnom rubu Jizreelske ravnice, na ulazu u jedini prolaz kroz planinski vijenac Karmel, kroz koji je vodio put iz Egipta u Asiriju. Obližnja planina Megido dala je ime Armagedonu, koji se spominje u Novom zavjetu, a što je grčki naziv za hebrejski izraz Har Megiddo, tj. "Gradina Megido".
God. 2005., Megido je, zajedno s gradovima Hazor i Tel Beer Ševa, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.