Uzroci građanskog rata u Sjedinjenim Američkim Državama
From Wikipedia, the free encyclopedia
Podrijetlo Američkog građanskog rata leži u složenim političkim pitanjima, uključujući shvaćanja o federalizmu, ropstvu, ekspanzionizmu, podvojenosti, gospodarstvu, te modernizaciji u prijeratnom razdoblju. Nakon rata s Meksikom pitanje robovlasništva na novom teritoriju dovelo je do Kompromisa iz 1850. Kompromis je samo odložio političku krizu a nije ju razriješio, jer je pitanje ropstva ostalo. Mnogi Sjevernjaci, osobito članovi nove Republikanske stranke, smatrali su ropstvo velikim zlom te su smatrali kako vlast kontrolira grupa južnjačke plantažne aristokracije. Južnjaci su nijekali kako postoji urota robovlasničke aristokracije, a zabrinjavao ih je rast Sjevera, kako u ljudstvu, tako i u gospodarstvu i utjecaj toga na njihovu političku moć. Kronologija događaja koji su doveli do građanskog rata, vidjeti Kronologija podrijetla Građanskog rata.
Kako su Sjever i Jug, među ostalim i zbog ustroja gospodarstva, razvili različitu društvenu strukturu, javili su se začeci zasebnih specifičnosti ovih područja. Pred sam rat SAD su bile očito podijeljene na tri područja: Novu Englesku i Sjeveroistok s gospodarstvom u kojem prevladavaju tvornička proizvodnja i razvijena trgovina, s velikim stanovništvom i ogromnim useljavanjem iz Europe osobito Iraca, Britanaca te Nijemaca. Središnji zapad se brzo širio. Tračnice su ga povezivale s Istokom, a brodovi na rijeci Mississippi s Jugom. Jug je ostao na svom sustavu robovskog rada na plantažama te mu je jedini dio nešto bržega rasta bio Teksas. Općenito, Sjever se razvijao na slobodnom, a Jug na robovskom radu.
Razlozi ćudoređa protiv ropstva postojali su i ranije, ali su, u interesu očuvanja jedinstva, te stranačke stege, bili obuzdani kompromisima s Jugom kao što su bili Missourijski kompromis iz 1820. te Kompromis iz 1850. Podignute tenzije značile su kako nije moguć kompromis s načelima ćudoređa, sve ili ništa. Abraham Lincoln je rekao "podijeljena kuća ne može stajati". Zaoštravanje tenzija i ideološka podjela nacije te slom ranijeg dvopartijskog sustava do 1850-ih doveli su do težnji za kompromisom. Međutim, pojavom Republikanske stranke 1850-ih, prve važne stranke s glasačima samo u jednom području (npr. na izborima 1860. ime njihova kandidata A. Lincolna nije se niti pojavilo na glasačkim listićima u čak 10 država Juga), sa svojim vještim političarima i aktivistima, industrijalizirani Sjever odredio se kao snaga koja želi gospodarstvo zasnovano na slobodnom radu tvorničkih zaposlenika. Izbor A. Lincolna za predsjednika (iako oženjen Južnjakinjom čija je obitelj posjedovala robove), bilo je previše Južnjacima i pokrenulo je odcjepljenje.