Mošomi:Ptpare/Lešabašaba/Crimea 2 nso
From Wikipedia, the free encyclopedia
Template:Other uses Template:Pp-protect Template:Use British English Template:Infobox peninsulas
Crimea{{efn|Template:Lenaneo la dikulo (Template:IPAc-en Template:Respell) ke pheninsula ka Bohlabela bja Yuropa, lebopong la ka leboa la Lewatle le Letšo. E na le palo ya badudi ba dimilione tše 2,4,[1] yeo e bopilwego kudu ke merafe Ma-Russia, ka Ma-Ukraine le Ma-Tatar a Crimea a manyenyane a bohlokwa.< ref name="kry"/> Hloahloa e nyakile e pota-potiloe ka ho feletseng ke Leoatle le Letšo le e nyenyane Leoatle la Azov. Isthmus ya Perekop e kgokaganya pheninsula le Kherson Oblast nagengkgolo ya Ukraine. Ka bohlabela, Borogo bja Crimea, bjo bo agilwego ka 2018, bo akaretša Strait of Kerch, bo kgokaganya pheninsula le Krasnodar Krai kua Russia. Arabat Spit, yeo e lego ka leboa-bohlabela, ke lefelo le le sesane la naga leo le aroganyago matsha a Sivash le Lewatleng la Azov. Go putla Lewatle le Letšo ka bodikela go na le Romania gomme ka borwa go na le Turkey.
Crimea (yeo e bitšwago Tauric Peninsula go fihla ka mathomong a nako ya sebjalebjale) go ya ka histori e bile mollwaneng magareng ga lefase la kgale le [[Pontic–Caspian steppe|steppe]. ]. Bagerika ba ile ba dira koloni ka thoko ya yona ya ka borwa gomme ba monywa ke Roma le Byzantine Mebušo le [[Mmušo wa Trebizond|mohlahlami]. ] o bolela mola a dula e le Segerika ka setšo. Metse e mengwe e ile ya fetoga dikoloni tša kgwebo tša Genoa, go fihlela e fenywa ke Mmušo wa Ottoman. Nakong ye ka moka karolo ya ka gare e be e dulwa ke batšeakarolo ba go fetoga ba bahudugi ba steppe. Lekgolong la bo-14 la nywaga e ile ya ba karolo ya Golden Horde; Crimean Khanate e ile ya tšwelela e le mmušo wa mohlahlami. Lekgolong la bo-15 la nywaga, Khanate e ile ya fetoga lefelo leo le ithekgilego ka Mmušo wa Ottoman. Russia gantši e be e le sepheo sa ditlhaselo tša makgoba nakong ye. Ka 1783, Mmušo wa Russia go thopile Crimea ka morago ga ntwa ya pejana le Turkey. Boemo bja Crimea bja maano bo ile bja lebiša go 1854 Ntwa ya Crimea le mebušo e mentši ya nako e kopana ka morago ga 1917 Phetogelo ya Russia. Ge Bolsheviks e kgonthišetša Crimea e ile ya ba rephabliki ya soviet ye e ikemetšego ka gare ga Russia. Nakong ya Ntwa ya II ya Lefase, Crimea e ile ya theošetšwa maemong go ba oblast gomme Matatar a Crimea a ile a a rakwa. USSR fetisetsa Crimea ho Ukraine ka segopotšo sa bo 300 sa Pereyaslav Tumelelano ka 1954. Ka morago ga tokologo ya Ukraine ka 1991 bogareng mmušo le Crimea di ile tša thulana, ka selete seo se ilego sa fiwa go ikemela mo go oketšegilego. Soviet fleet ka Crimea le yona e be e le ka ngangišano eupša tumellano e ile ya dumelela Russia go tšwela pele go thea sehlopha sa yona sa dikepe ka Sevastopol. Ka 2014 Ma-Russia a hapa taolo, a hlophisa e seng molaong referendume e tšehetsang Go kopanywa ga Russia, eupša bontši bja dinaga a amogela Crimea bjalo ka Seukraine.