Académie française
From Wikipedia, the free encyclopedia
Francuska akademija (fr. ), je institucija koju je 1635. osnovao kardinal Rišelje, za vreme vladavine Luja XIII. Njena osnovna funkcija je bila da ujednači i usavrši francuski jezik, i ovu funkciju je zadržala do danas.
Sastoji se od 40 doživotnih članova koje u sastav biraju dotadašnji članovi. Postoji izuzetno pravilo da se akademici mogu smeniti ako počine neki ozbiljan prekršaj. Strancima je takođe omogućen prijem u akademiju. Francuska akademija je integrisana u Francuski institut od njegovog osnivanja, i najznačajnija je i najstarija od njegovih pet akademija. Od osnivanja kroz Akademiju je prošlo oko 700 članova (719 članova do 2009). Među njima su: pesnici, književnici, dramaturzi, filozofi, istoričari, lekari, naučnici, etnolozi, kritičari umetnosti, generali, državnici, sveštenici i drugi znameniti ljudi.
Akademici nose popularno ime „besmrtnici“ jer je kardinal Rišelje dao Akademiji krilaticu „Za večnost“ (À l’immortalité). Kardinal, u stvari, nije imao u vidu članove akademije, već je mislio na francuski jezik.
Zvanična uniforma članova Akademije je zelene boje i usvojena je u vreme Napoleonove reorganizacije Francuskog instituta. Uniforma je bogato izvezena motivima zlatnog i zelenog lišća. Članovi akademije dobijaju i ceremonijalni mač, koji se ne dodeljuje ženama i sveštenicima. Ova uniforma se nosi samo u retkim ceremonijalnim prilikama.
Književnica Margerit Jursenar je bila prva žena izabrana u Francusku akademiju 1980.