Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije
From Wikipedia, the free encyclopedia
Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije utvrđivala se putem popisa stanovništva koji se provodio jednom svakog desetljeća, i to u razdoblju od 1948. do 1991., putem kojeg su se žitelji evidentirali radi statistike po prebivalištu u jednoj od šest republika, dobi, spolu, narodnosti, zaposlenosti i gustoči naseljenosti, dok se religiozni popis proveo jedino 1953. Pošto je Jugoslavija bila sastavljena od šest republika, bila je multi-etnička federacija sa nekoliko naroda bez apsolutne većine. Prema zadnjem službenom popisu stanovništva Jugoslavije, 1991., ta je država imala 23.528.230 stanovnika. [1] Prosječna gustoća naseljenosti bila je 92 stanovnika na km2. Kasnije se, iste godine, ponovio taj popis u nekim bivšim republikama koje su stekle neovisnost da bi se utvrdio njihov službeni rezultat. Primjerice, Hrvatska je prema jugoslavenskom popisu tada imala 4.760.344 stanovnika[2] od kojih su Hrvati činili 77,9 % stanovništva, da bi prema novoj verziji hrvatske vlada taj broj stanovnika bio zapravo 4.784.265 od kojeg su Hrvati činili zapravo 78,1 % stanovništva.[3]
Demografija SFRJ | |
---|---|
Narodni sastav Jugoslavije 1991. | |
Generalni podaci | |
Broj stanovnika | 23.528.230 (1991) |
Gustina naseljenosti | 92 |
Prirodni priraštaj | 6,3 ‰ |
Natalitet | 15,4 ‰ |
Mortalitet | 9,1 ‰ |
Dužina života | 68 godina (muškarci), 73 godine (žene) |
Fertilitet | ‰ |
Smrtnost odojčadi | 27,3 ‰ |
Migracije | -64.622 |
Starosna struktura | |
0-14 godina | 24,5 % |
15-64 godina | 66 % |
65+ godina | 9,5 % |
Polna struktura | |
Ukupno | muškaraca/žena |
0-14 godina | muškaraca/žena |
15-64 godina | muškaraca/žena |
65+ godina | muškaraca/žena |
Narodi | |
Nacionalnost | Jugoslaveni |
Većinske etničke grupe | Srbi, Hrvati, Muslimani, Slovenci, Makedonci, Crnogorci |
Manjinske etničke grupe | Albanci, Mađari, Nijemci, Turci, Česi |
Jezici | |
Zvanični jezici | srpskohrvatski |
Ostali jezici | albanski, mađarski, slovenski, makedonski |
Stanovništvo države se neravnomjerno mijenjao: od 1921., kada je imala 12 milijuna, do 1991., kada je imala 23 milijuna stanovnika, broj žitelja Jugoslavije se udvostručio. 1950., bila je 29. najmnogoljudnija država svijeta. Ipak, primjerice, u Sloveniji se broj stanovnika u tom razdoblju povećao samo za 80 %, dok se na Kosovu gotovo učetverostručio. U istom razdoblju, broj nepismenih pao je sa četvrtine stanovništva na manje od 6%. Očekivani prosječni životni vijek muškaraca povećao sa u razdoblju 1948.-1981. sa 48,6 na 67,7 godina, a ženski sa 53 na 73,2 godine. Udio poljoprivrednog u ukupnom broju stanovništva Jugoslavije smanjio sa 1948. sa 67,2% na samo 19,9% 1981. godine. Srbi, Hrvati i Slovenci su bilježili stagnaciju po stopi plodnosti, dok su Bošnjaci i Albanci bilježili velik rast, najviše u 1960-ima i 1970-ima. Do 1990-ih, Albanci su po udjelu stanovništva prestigli Slovence i Makedonce. Zabilježen je i porast Jugoslavena koji su 1981. dosegli brojku od preko 1,2 milijuna, da bi se potom njihov broj smanjivao te se oni opredjeljivali za druge narodnosti. Zadnji popis iz 1991. zabilježio je vrhunac broja stanovnika te države. Nakon raspada SFRJ, sve republike su zabilježile trend pada nataliteta a tri trend negativnog prirodnog prirasta, izuzev Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, makar je i kod njih povećanje stanovništva vrlo nisko.