Željezo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Željezo (ijek.) ili železo (ek.), odn. gvožđe (Fe, latinski ferrum), je metal VIIIB grupe. Postoji 16 izotopa željeza čije se atomske mase nalaze između 49 - 63. Postojani izotopi su: 54, 56, 57 i 58, a najzastupljeniji je izotop 56 (91%).
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol,atomski broј | Gvozhђe, Fe, 26 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Pripadnost skupu | prelaznih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | VIIIB, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 7874 kg/m3, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Boјa | srebrnobela | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 55,845 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomski radiјus | 140 (156) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kovalentni radiјus | 125 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radiјus | bez podataka | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguraciјa | [Ar]3d64s2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 14, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
oksidacioni broјevi | 2, 3, 4, 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | amfoterni | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | regularna prostorno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 1808 K (1535 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 3023 K (2750 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 7,09×10−3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 349,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 13,8 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | 7,05 Pa (1808 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | 4910 m/s (293,15 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 1,83 (Pauling) 1,64 (Alred) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | 440 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 9,93×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 80,2 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
I energiјa јonizaciјe | 762,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
II energiјa јonizaciјe | 1561,9 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
III energiјa јonizaciјe | 2957 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IV energiјa јonizaciјe | 5290 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naјstabilniјi izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tamo gde drugačiјe niјe naznačeno, upotrebljene su SI јedinice i normalni uslovi. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Obјašnjenja skraćenica: zast.=zastupljenost u prirodi, v.p.r.=vreme polu raspada, n.r.=način raspada, e.r.=energiјa raspada, p.r.=proizvod raspada, z.e=zarobljavanje elektrona |
Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo. Ferat je naziv za željezo u anionskom kompleksu. Telursko željezo je naziv za elementarno željezo, koje je nastalo u Zemljinoj kori.
Željezo, kad je potpuno čisto, srebrnkastog je sjaja i mekano. Poznato je od pradavnih vremena, a danas sigurno najvažniji tehnički metal koji se upotrebljava na mnogo načina. Najvažnije je od svih metala i uglavnom se koristi kao čelik, u kojem ima ugljika (do 2,06%). Željezo hrđa na vlažnom zraku i otapa se u razrijeđenim kiselinama. Željezo je prijelazni metal 8. skupine periodnog sustava elemenata.
Željezo u prirodi najčešće dolazi kao mineral magnetit. Kristalizira u obliku crnih kubičnih kristala.
U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji metalni element i po masenom udjelu odmah je iza aluminija. U Zemljinoj kori udio je željeza oko 5%, a u cijeloj Zemlji se računa da je 37%. Najdublja unutrašnjost Zemlje se pretežno od njega i sastoji. Koncentracija željeza u morima je vrlo mala (oko 4x10−3 ppm).
Elementarno željezo se u prirodi nalazi samo kao meteorno, dospjelo na zemlju iz Svemira i telurno prisutno u Zemljinoj kori od iskonskih vremena. Prisutnost željeza utvrđena je i u sastavu Sunca, Mjesečevim stijenama i drugim nebeskim tijelima gdje ga ima oko 14,3%, kako svjedoče meteoriti pali na Zemlju od kojih se polovina sastoji pretežno od željeza.
Na površini Zemlje prirodno željezo je samo izuzetno u elementarnom stanju (telurno željezo na otoku Disko, zapadno od Grenlanda).