Izbori za Evropski parlament 2019. ili kolokvijalno Evropski izbori 2019. održavaju se između 23. i 26. maja 2019. godine. Izbori se organizuju za sva poslanička mesta u parlamentu (njih 705 ili 751) čiji će konačni broj u ovome sazivu zavisiti o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva. U februaru 2018. Evropski je parlament izglasao umanjenje broja poslanika zbog povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije sa 751 na njih 705. Ujedinjeno Kraljevstvo je u parlamentu zastupljeno sa 73 (9.7%) poslanika, a kako je broj poslanika umanjen za njih 46 broj poslanika iz drugih zemalja članica ukupno je uvećan za 27 poslanika. Najviše poslanika, njih po pet će se dodati Francuskoj (74+5) i Španiji (54+5), po tri poslanika će se dodati Italiji (73+3) i Holandiji (26+3), dva Irskoj (11+2) i po jedan Poljskoj (51+1), Rumuniji (27+1), Švedskoj (20+1), Austriji (18+1), Danskoj (13+1), Finskoj (13+1), Slovačkoj (13+1), Hrvatskoj (11+1) i Estoniji (6+1). Broj poslanika iz Nemačke (96), Belgije (21), Češke (21), Grčke (21), Mađarske (21), Portugala (21), Bugarske (17), Litve (11), Letonije (8), Slovenije (8), Cipra (6), Luksemburga (6) i Malte (6) neće se uvećavati u odnosu na izbore 2014. godine. Pedro Silva Pereira iz Progresivne alijansa socijalista i demokrata je komentarišući novu preraspodelu rekao da se radi o „pravednijoj raspodeli poslaničkih mesta koja je napokon u saglasnosti sa Lisabonskim sporazumom i principom degresivne proporcionalnosti.“ Međutim, naknadno je došlo do nove odgode datuma BREXIT-a pa je i promena u broju poslanika parlamenta odgođena do datuma izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz unije.
Političke grupacije u parlamentu unapred su predložile takozvane Spitzenkandidat-e za predsednike Evropske komisije. Grupacija koja osvoji najveći broj poslaničkih mesta prva će moći da predloži kandidata za predsednika komisije. Metoda nominacije Spitzenkandidat-a prvi je puta korišćena na izborima 2014. godine, a na izborima 2019. godine parlament želi da ju proceduralo konsoliduje. 23. januara 2018. Komitet za ustvna pitanja utvrdio je kako se metoda ne može poništiti i da će parlament biti spreman da odbaci svakog kandidata za predsednika komisije koji pre izbora nije bio nominovan kao Spitzenkandidat. U maju 2018. godine istraživanje koje je proveo Eurobarometar pokazalo je kako od 27,601 ispitanih njih 49% misli kako će im proces nominacije Spitzenkandidat-a pomoći pri glasovanju na sledećim izborima dok je njih 70% smatralo kako će stvoriti okolnosti u kojima će se voditi „stvarna debata“ o evropskim pitanjima. Jean-Claude Juncker je u februaru 2017. godine potvrdio kako nema nameru da se kandiduje za još jedan mandat na čelu Evropske komisije. Njegovom izboru za predsednika komisije 2014. godine oštro se protivilo Ujedinjeno Kraljesto, a pobedio je sa ukupni 26 od 28 glasova zemalja članica u Evropskom veću (sve osim glasova UK-a i Mađarske).