Regija glavnog grada Bruxellesa
From Wikipedia, the free encyclopedia
Regija glavnog grada Bruxellesa ili Briselska regija[4][5] (francuski: Région de Bruxelles-Capitale, holandski: Brussels Hoofdstedelijk Gewest) je jedna od tri regije u Belgiji, glavni i najveći grad Belgije te de facto glavni grad Evropske Unije (EU).[6][7] On je također i najveće urbano područje u Belgiji. Sastoji se iz 19 općina, uključujući i općinu grada Bruxellesa, koji je zapravo de jure glavni grad Belgije, kao i sjedište francuske i flamanske zajednice Belgije.[8]
Brasel | |
---|---|
Regioni Belgije | |
| |
Nadimak: Prestonica Evrope[1] Comic city[2][2] | |
Položaj Regija glavnog grada Bruxellesa (dark green) – in the European Union (grey & light green) | |
Koordinate: 50°51′N 4°21′E | |
Opći podaci | |
Zemlja | Belgija |
Historija | |
Settled | c. 580 |
Founded | 979 |
Region | 18 June 1989 |
Uprava | |
Opštine | Lista
|
Vlast | Vlada Braselskog prestoničkog regiona |
Vladajuće partije (2014–2019) | PS, FDF, cdH; Open Vld, sp.a, CD&V |
Ministar predsjednik | Rudi Vervoort (PS) |
Geografija | |
• Region/Grad | 161,38 km2 (6,231 sq mi) |
• Nadmorska visina | 13 |
Stanovništvo (1 January 2012)[3] | |
• Region/Grad | 1.138.854 |
• Gustoća | 7,025/km2 (18/sq mi) |
• Metro | 1,830,000 |
Ostale informacije | |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Letnje (DST) | CEST (UTC+2) |
ISO 3166 | BE-BRU |
Web | www.brussels.irisnet.be |
Bruxelles je izrastao od utvrđenog grada iz 10. vijeka, kojeg je osnovao jedan od potomaka Karla Velikog, Karlo, vojvoda Donje Lorraine, u relativno veliki grad.[9] Danas on ima oko 1,2 miliona stanovika, a okolno metropolsko područje preko 1,8 miliona stanovnika, čime je najveće u Belgiji.[10][11] Od kraja Drugog svjetskog rata Bruxelles je jedan od glavnih centara međunarodne i evropske politike. On je sjedište nekih od najvažnijih institucija Evropske unije,[12] sekretarijat Beneluksa i sjedište NATO-a, kao i dom brojnih međunarodnih, višejezičkih organizacija, političara, diplomata i civilnih službenika.[13]
Bruxelles se nalazi nekoliko kilometara sjeverno od granice između belgijskih jezičkih zajednica: francuske na jugu i holandske na sjeveru. Historijski, Bruxelles je uglavnom bio grad gdje se pričao holandski jezik, ali je od proglašenja belgijske nezavisnosti 1830. došlo do frankofonizacije Bruxellesa. Danas, iako je većinski jezik francuski, grad je zvanično dvojezičan. Sve saobraćajne oznake, imena ulica i mnogi oglasi i naslovi su prikazani u oba jezika.[14] Međutim, grad sve više postaje višejezičan, uz stalni porast imigranata, azilanata i manjinskih grupa sa svojim vlastitim jezicima.