Žarnjaci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Žarnjaci ili knidarije (lat. Cnidaria) su jedno od dva koljena Coelenterata (dupljari) (polipi i meduze). To su višećelijske životinje, koje imaju zrakastu (radijalnu) ili bilateralnu simetriju. Mjehurastog su oblika, a središnja duplja ima funkciju crijeva. Preko otvora ima vezu sa spoljašnjom sredinom, koji služi i za ulazak hrane i za izbacivanje nesvarenih otpadaka.[1][2]
Žarnjaci (Cnidaria) | |||
---|---|---|---|
Vremenski raspon: Ediakaran → Sadašnjost | |||
| |||
Razredi | |||
Anthozoa |
Žarnjaci su se, geohronološki gledano, pojavili u kambriju, prije više od 500 miliona godina. Poznato je oko 9000 vrsta ovih životinja, koje uglavnom žive u moru. Dupljari se javljaju u dva oblika kao polipi i kao meduze.
Polipi su pričvsščeni za podlogu, kao što je slatkovodne obična (Hydra vulgaris) i zelena hidra (Hydra viridis). Meduze slobodno plutaju. Kod oba ova tipa životnog ciklusa, usta su uokvirena prstenom pipaka sa žarnim ćelijama - knidoblastima, koji služe za odbranu i za lov, paraliziranjem plijena. U svom biološkom razvoju, mnogi dupljari imaju smjenu oblika polipa i meduze.