Deva
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kamila ili deva (od: latinskog: camelus i grčkog: κάμηλος (kamēlos) od hebrejskog ili feničanskog: גָמָל gāmāl.[7][8]) je vrsta kopitara iz reda sisara, roda Camelus.
- "Kamila" se preusmjerava ovdje.
Deva | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Razred | Mammalia |
Red | Artiodactyla |
Porodica | Camelidae |
Rod | Camelus Linnaeus, 1758 |
Species | |
Camelus bactrianus Camelus dromedarius |
Deve nosi karakteristične masne naslage" poznate kao "grbe" na leđima. Deve su odavno pripitomljene i, kao stoka, daju hranu (mlijeko i meso) i tekstil (vlakna i filc od dlake). Deve su radne životinje posebno prilagođene njihovom pustinjskom staništu i vitalno su prijevozno sredstvo za putnike i teret.
Postoje tri žive vrste deva, jednogrba (dromedar) koji čini 94% svjetske populacije deva, i dvogrba baktrijska deva 6% (baktrijska deva), a Divlja baktrijska deva je posebna vrsta i sada je kritično ugrožena.
Riječ deva se takođe neformalno koristi u širem smislu, gde je ispravniji izraz "kamelida", da uključi svih sedam vrsta porodice Camelidae: prave deve (tri vrste spomenute iznad), zajedno sa kamilidama iz "Novog svijeta": lama, alpaka, guanaco i vicuña, koji pripadaju posebnom plemenu Lamini.[9] Kamele su nastale u Sjevernoj Americi tokom eocena, a predak modernih deva, Paracamelus, migrirao je preko Beringovog kopnenog mosta u Aziju tokom kasnog miocena, prije oko 6 miliona godina.
Deve u grbama drže mast koja im služi za dugo preživljavanje bez hrane i vode. Domesticirane su prije 5 000 godina i služe za promet u Africi i Aziji. Danas na svijetu postoji 13 000 000 dromedara, od čega je 700 000 divljih u srednjoj Australiji. Postoji i 1, 4 000 000 baktrijskih deva, među kojima je 1 000 divljih iz pustinje Gobi