Društvo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Društvo je grupa pojedinaca uključenih u stalnu društvenu interakciju ili velika društvena grupa koja dijeli istu prostornu ili društvenu teritoriju, tipično podložna istom političkom autoritetu i dominantnim kulturnim očekivanjima. U sociologiji i antropološkim naukama označava općenit pojam koji obuhvata različite karakteristike ograničenog broja osoba, koji međusobno povezani kao socijalni akteri zajedno žive i direktno ili indirektno vrše međusobne interakcije. Etnologija (nauka o narodima) pod društvom podrazumijeva veću socijalnu grupu čiji su članovi međusobno povezani zajedničkim jezikom, ubjeđenjima, tradicijama, iskustvima i zajedničkim mjerilom vrijednosti.[1] Društva karakteriziraju obrasci odnosa (društvenih odnosa) između pojedinaca koji dijele karakterističnu kulturu i institucije; dato društvo se može opisati kao zbir takvih odnosa među njegovim konstitutivnim članovima. U društvenim naukama, veće društvo često pokazuje stratifikaciju ili obrasce dominacije u podgrupama.
Društva izgrađuju obrasce ponašanja tako što određene radnje ili koncepte smatraju prihvatljivim ili neprihvatljivim. Ovi obrasci ponašanja u datom društvu poznati su kao društvene norme. Društva i njihove norme prolaze kroz postepene i stalne promjene.
U mjeri u kojoj je kolaborativno, društvo može omogućiti svojim članovima da imaju koristi na načine koji bi inače bili teški na individualnoj osnovi; Tako se mogu razlikovati i pojedinačne i društvene (zajedničke) koristi, ili se u mnogim slučajevima mogu utvrditi da se preklapaju. Društvo se također može sastojati od ljudi istomišljenika kojima upravljaju vlastite norme i vrijednosti unutar dominantnog, većeg društva. Ovo se ponekad naziva subkultura, termin koji se uveliko koristi u kriminologiji, a također se primjenjuje na posebne podsekcije većeg društva.
U širem smislu, a posebno unutar strukturalističke misli, društvo se može ilustrovati kao ekonomska, društvena, industrijska ili kulturna infrastruktura sastavljena od, a ipak različita, od raznolike kolekcije pojedinaca. U tom smislu, društvo može značiti objektivne odnose koje ljudi imaju s materijalnim svijetom i drugim ljudima, a ne "drugim ljudima" izvan pojedinca i njihovog poznatog društvenog okruženja.
Pojam društva se odnosi na čovječanstvo u cjelini (nasuprot životinjskom i biljnom carstvu), kao i na određene grupe ljudi, naprimjer na jedan narod ili naciju. Međutim, društvo se može odnositi i na neku prostorom ograničenu grupu ljudi i strukturiranu međuzavisnost između njih (npr. švedsko društvo) ili na klaster u socijalnoj mreži čovječanstva, koji se može ograničiti multipleksitet socijalnih interakcija i gustoću društvene mreže.
U aktuelnoj sociologiji pojam društva se koristi unutar te nauke često sa neodređenim značenjem.