Federacija Bosne i Hercegovine
entitet u Bosni i Hercegovini / From Wikipedia, the free encyclopedia
Federacija Bosne i Hercegovine jest, prema Dejtonskom sporazumu, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (pored Republike Srpske) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.
Federacija Bosne i Hercegovine Федерација Босне и Херцеговине |
||
---|---|---|
Lokacija Federacija BiH (plava) unutar Bosne i Hercegovine.
|
||
Država | Bosna i Hercegovina | |
Glavni i najveći grad | Sarajevo 43°51′22.8″N 18°24′47.6″E | |
Službeni jezik | bosanski srpski hrvatski[1] |
|
Pismo | [1] | |
Etničke grupe | 70,39% Bošnjaci 22,46% Hrvati 2,55% Srbi 4,60% Ostali[2] |
|
Upravni oblik | Parlamentarna federalna jedinica | |
Lidija Bradara (HDZ BiH) | ||
• Premijer |
Nermin Nikšić (SDP BiH) | |
Zakonodavstvo | Parlament | |
Dom naroda | ||
Predstavnički dom | ||
Historija | ||
- | Vašingtonski sporazum | 18. mart 1994. |
- | Proglašen Ustav Federacije BiH | 24. juli 1994. |
- | Dejtonski sporazum (priznata kao entitet u BiH) | 14. decembar 1995. |
- | Prvi izbori | 14. septembar 1996. |
- | Sporazum između Hrvatske i Federacije BiH | 22. novembar 1998. |
- | Osnivanje Brčko distrikta (kondominij oba entiteta) | 8. mart 2000. |
- | Prva izmjena Ustava FBiH od strane OHR-a[3] | 19. april 2002. |
- | Ukidanje zastave i grba od strane Ustavnog suda FBiH | 14. juni 2007. |
- | Druga izmjena Ustava FBiH od strane OHR-a[4] | 2. oktobar 2022. |
Površina | ||
• Ukupno |
26.110,5 km2 | |
Stanovništvo | ||
• Ukupno (2013) |
2.219.220[2] |
|
• Gustoća |
91/km2 | |
• Procjena (2023) |
2.150.054[5] | |
BDP (PKM) | 2022. | |
• Ukupno |
$15,838 milijardi[6] | |
$7,343[7] | ||
HDI (2021) | 0.783[8] (visok) | |
Valuta | Konvertibilna marka (BAM) | |
Vremenska zona | UTC +1 (EET) | |
UTC +2 (EEST) | ||
Format datuma | D. M. GGGG. (NE) | |
Topografija | ||
Čvrsnica 2228 m |
||
Buško jezero 56,7 km2 |
||
Neretva 230 km |
||
Vozačka strana | desna | |
Pozivni broj | +387 | |
ISO 3166 kod | BA-BIH | |
Internetska domena | .ba |
Dana 30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona[9]. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[10]
Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica tokom rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080 km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26 km morske granice kod Neuma.
Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizije. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2.228 m) na sjeveru Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.
Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (14,4 km2) i Buško jezero (55,8 km2).
Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama, izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i toplim ljetima.