Geografija Hrvatske
From Wikipedia, the free encyclopedia
Geografija Hrvatske vrlo je raznovrsna sa krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica Panonske nizije preko uskog područja visokih Dinarida do impresivne obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj obali. Hrvatska se polovinom svoje teritorije nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5.835 km sačinjavaju na moru 1246 ostrva, ostrvca, hridi i grebena, a na kopnu brojne uvale, prevlake, zalivi i dva poluostrva, Pelješac i Istra.
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Geografija Hrvatske | |
---|---|
Kontinent | Evropa |
Regija | Jugoistočna Evropa |
Koordinate | 45°10′N 15°30′E |
Površina |
|
Dužina obale |
|
Granice |
|
Najviša tačka | Dinara (1831 m) |
Najniža tačka | Jadransko more (0 m) |
Najduža rijeka | Sava (562 km) |
Najveće jezero | Vransko jezero (30,7 km2) |
Najveće ostrvo | Krk |
Plodna Panonska nizija pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj poljoprivrede, dok jadranska obala omogućuje razvitak ribarstva, brodogradnje, a posebno turizma. Gorska Hrvatska nema toliko razvijene mogućnosti poput nizijske ili primorske Hrvatske, ali u posljednje vrijeme se tamo razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu sa Bosnom i Hercegovinom jeste Dinara sa istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.
Hrvatska graniči sa Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Slovenijom te Srbijom i Crnom Gorom. Hrvatska je politički podijeljena na 21 županiju (uključujući Grad Zagreb sa istim statusom) čije granice slijede kulturno i geografski. Historijskih regija, koje čine Hrvatsku, ima nekoliko, ali se značenjem ističu Slavonija, sjevero-zapadna Hrvatska, Istra i Dalmacija.