Kičmeni pršljen
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kičmeni pršljen ili kratko pršljen − u kičmenjaka − je dio kičmenog stuba, nepravilna kost sa kompleksnom strukturom sastavljen od koštanog tkiva i hijaline hrskavice, čije proporcije variraju u skladu sa segmentom kičme i vrstom kičmenjaka.
Kičmeni pršljen (Vertebratus) | |
---|---|
Identifikatori | |
Gray's | p.96 |
TA | A02.2.01.001 |
FMA | 9914 |
Anatomska terminologija |
Tokom fetusnog života i u djetinjstvu, kod ljudi postoje 33 pršljena (7 vratnih + 12 grudnih + 5 slabinskih + 5 krstačnih + 4 trtična), a tokom odrasle dobi ima samo 24, jer kosti krstačne kosti srastaju i postaju trtica.[1][2]
Osnovna konfiguracija pršljena varira; veliki dio je tijelo, a centralni dio je tzv. centrum. Gornja i donja površina tijela pršljena omogućavaju povezanosti za međupršljenske diskove. U zadnjem dijelu pršljena formira se kičmeni luk, od jedanaest dijelova, koji se sastoji od po dvije drške, dvije ploče (lamine) i sedam nastavak (procesusa). Ploče daju mogućnost poezivanja za ligamente kičmenog stuba. Postoje i pršljenski urezi u obliku pedikle, koji čine međupršljenski otvor kada pršljenovi zglobljavaju. Ovi otvori su mjesta ulaza i izlaza za živce kičmene moždine. Tijelo pršljena i njegov luk čine kičmeni otvor, veći centralni otvor koji se prilagođava kičmenom kanalu, koji zatvara i štiti kičmenu moždinu.[3][4][5][6][7]
Pršljenovi se međusobno zglobljavaju, dajući kičmenom stubu savitljivost i snagu, a oblik leđa i prednji aspekti određuju opseg pokreta. Strukturno, pršljenovi su u suštini međusobno slični kod većine kičmenjaka, sa najvećom razlikom između vodenih životinja i drugih kičmenjaka. Kao takvi, kičmenjaci su dobili i ime od kičmenog stuba koji se sastoji od niza pršljenova.