Domaće govedo
najčešća vrsta velikih pripitomljenih papkara / From Wikipedia, the free encyclopedia
Domaće govedo je veliki, pripitomljeni biljožder koji pripada papkarima, pripitomljeni je potomak divljeg goveda. Pripitomljavanje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka, kože i njihove snage korištene za vuču. Spolno zrela ženka domaćeg goveda naziva se krava, spolno zreli mužjak bik, kastrirani mužjak vo, a mladunčad telad i junad.
Domaće govedo | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Divizija | Chordata |
Razred | Mammalia |
Red | Artiodactyla |
Porodica | Bovidae |
Potporodica | Bovinae |
Rod | Bos |
Vrsta | Bos taurus |
Trojno ime | |
Bos taurus taurus Bos taurus indicus Linnaeus, 1758. |
Goveda se obično uzgajaju kao stoka za meso (govedina ili teletina), za mlijeko i za kožu koja se koristi za pravljenje kožnih predmeta. Koriste se kao jahače i tegleće životinje (volovi ili bikovi koji vuku kola, plugove i druge alate). Drugi proizvod goveda je njihova balega, koja se može koristiti za stvaranje gnojiva ili goriva. U nekim regijama, kao što su dijelovi Indije, goveda imaju značajan vjerski značaj. Goveda, uglavnom male rase kao što je minijaturni Zebu u nekim sw dijelovima svijeta drže kao kućni ljubimci.
Različite vrste goveda su vezane za različita geografska područja. Goveda Taurina nalaze se prvenstveno u Evropi i umjerenim područjima Azije, Amerike i Australije. Zebusi uglavnom se nalaze u Indiji i tropskim područjima Azije, Amerike i Australije. Sanga goveda se uglavnom nalaze u podsaharskoj Africi. Ove vrste (koje se ponekad klasifikuju kao zasebne vrste ili podvrste) se dalje dijele na preko 1000 priznatih vrsta.
Prije oko 10.500 godina, goveda Taurina bila su pripitomljena od samo 80 predaka divljih Auroha u centralnoj Anadoliji, Levantu i zapadnom Iranu.[1] Odvojeni događaj pripitomljavanja dogodio se i na indijskom potkontinentu, što je dovelo do podvrste Zebua. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), od 2018. godine u svijetu ima oko 1,5 milijardi goveda.[2] Goveda su glavni izvor emisije stakleničkih plinova iz stoke i odgovorna su za oko 10% globalnih emisija stakleničkih plinova.[3][4] Godine 2009. govedo je postalo jedna od prvih životinja koje su imale potpuno mapiran genom.[5]