Napad na Fatiminu kuću
From Wikipedia, the free encyclopedia
Napad na Fatiminu kuću odnosi se na kontroverzni napad na kuću Fatime, kćerke islamskog poslanika Muhammeda. Napad se navodno dogodio ubrzo nakon Muhamedove smrti 632. koji je započeo Muhammedov nasljednik, Ebu-Bekr, i predvodio Omer. Cilj napada bio je hapšenje Fatiminog muža Alije, koji je suzdržavao svoju zakletvu odanosti Ebu-Bekru. Njene povrede tokom racije mogle su uzrokovati pobačaj i njenu smrt.
Napad na Fatiminu Kuću | |
---|---|
Izvorni naziv | حادثة كسر الضلع |
Vrijeme | 632. |
Lokacija | Medina |
Razlog | Alija suzdržava zakletvu odanosti Ebu-Bekru |
Ishod | Smrt Fatime i Muhsina, Alija polaže zakletvu odanosti |
Gore navedene tvrdnje iznose šiti, dok ih suniti odbacuju. Šitski historičari navode rane sunitske izvore koji potkrijepljuju te optužbe, tvrdeći da su osjetljive informacije o incidentu također bile cenzurisane od strane sunitskih učenjaka koji su bili oprezni o pravednom predstavljanju ashaba. Za sunite je neprihvatljivo da bi neki od ashaba učestvovali u nasilju nad Muhammedovom porodicom. Kao posljedica, sunitski islam se drži mišljenja da je Fatima umrla od žalosti nakon smrti Muhammeda i da je njeno djete umrlo od prirodnih okolnosti. Po njenoj volji, Ebu-Bekr je isključen iz privatne sahrane Fatime, i ukopana je tokom noći u tajnosti. Fatima se poredi sa Marijom, Isusovom majkom, posebno u šiitskom islamu. Što se tiče Fatime u islamu, ove optužbe su vrlo kontroverzne sa vjerovanjima koja su uglavnom podijeljena po sektaškim linijama između sunitskih i šitskih sljedbenika.