Velika Kladuša
naselje i općina u Bosni i Hercegovini / From Wikipedia, the free encyclopedia
Velika Kladuša je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Graniči na jugu s općinama Bužim i Cazin u Unsko-sanskom kantonu, a na zapadu, sjeveru i istoku s Hrvatskom i općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor. Godine 2013. općina je imala 40.419 stanovnika, a prostire se na površini od 331,73 km². Ovo općinu Velika Kladuša čini jednim od najgušće naseljenih područja u Bosni i Hercegovini. Administrativno je općina podijeljena na 14 mjesnih zajednica. Općinu presijeca Magistralni put M4.2 koji je povezuje s južnim središtem kantona i privrednim središtima Hrvatske na sjeveru. Najveći dio ukupne površine čine poljoprivredna zemljišta, 22.375 ha ili 67,48% ukupne površine.
Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. |
Velika Kladuša | |
---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
Općina Velika Kladuša | |
Stari grad u Velikoj Kladuši | |
Općina Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 45°11′N 15°48′E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Unsko-sanski |
Vlada | |
• Načelnik | Fikret Abdić[1] (LS) |
Površina | |
• Općina | 331,73 km2 |
• Naseljeno mjesto | 2,17 km2 |
Stanovništvo (2013) | |
• Općina | 40.419 |
• Općina (gustoća) | 121,84 /km2 |
• Naseljeno mjesto | 4.520 |
• Naseljeno mjesto (gustoća) | 2.082,95 /km2 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 77 230 |
Pozivni broj | (+387) 37 |
Matični broj | 157309[2] |
Matični broj općine | 11118 |
Veb-sajt | velikakladusa |
Početkom 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći privredni procvat u historiji svog postojanja. Ovaj period karakterizira ravnomjeran gospodarski razvoj, s formiranjem poljoprivrednih i prehrambenih pogona u gotovo svim mjesnim zajednicama pod okriljem poljoprivredno-prehrambenog kombinata Agrokomerc. Prepoznatljivosti Velike Kladuše značajno su doprinijeli Saniteks u tekstilnoj industriji i Grupex u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.
Geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina na ovom području. Značajna nalazišta metalnih minerala uključuju barit (intenzivna eksploatacija od 1948), krečnjak i dolomit. Iako su izvori metalnih minerala na području općine još uvijek nedovoljno istraženi i eksploatirani, nalazišta mangana se procjenjuju među najvećima u Evropi.[nedostaje referenca] Ostala prirodna bogatstva, kao što su tekuće i termalne vode te 9.057 hektara šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta i kestena, također značajno pridonose lokalnoj privredi.