Vizigotsko Kraljevstvo
From Wikipedia, the free encyclopedia
Vizigotsko Kraljevstvo (latinski: Regnum Gothorum) bilo je bivše kraljevstvo koje se tokom svog postojanja, u periodu od 5. do 8. vijeka, prostiralo teritorijom jugozapadnog dijela današnje Francuske i Pirinejskim poluostrvom. Jedan od germanskih nasljednika Zapadnog Rimskog Carstva, formirao je naselje Vizigota pod kraljem Valijom u provinciji Akvitanija, u jugozapadnoj Francuskoj. Teritorija se vremenom proširila i Pirinejskim poluostrvom. Kraljevstvo je zadržalo nezavisnost od Istočnog Rimskog Carstva, odnosno Bizantije nakon rimskih pokušaja koji su ostali samo djelimično uspješni i kratkotrajni.
Vizigotsko Kraljevstvo Regnum Gothorum |
|||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
418–720. | |||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||
Glavni grad | Toulouse (do 507) Narbonne Barcelona Toledo |
||||||||||||||||||
Službeni jezik | Vulgarni latinski, gotski | ||||||||||||||||||
Državno uređenje | Monarhija | ||||||||||||||||||
Kralj | |||||||||||||||||||
• 418–419. |
Wallia | ||||||||||||||||||
• 418–451. |
Teodorik I | ||||||||||||||||||
• 466–484. |
Euric | ||||||||||||||||||
Zakonodavstvo | |||||||||||||||||||
Površina | |||||||||||||||||||
• 620–710. |
600.000 km2 |
Etnička razlika između autohtonog hispano-rimskog stanovništva i Vizigota koji su naselili to područje je do danas u velikoj mjeri iščezla. Naime, gotski jezik je izgubio svoju posljednju i vjerovatno već opadajuću funkciju kada su Vizigoti primili katoličanstvo 589. godine.[1] Gotski zakonik (završen 654. godine) ukinuo je staru tradiciju postojanja različitih zakona za Rimljane i za Vizigote. Većina Vizigotskog kraljevstva osvojeno je od strane Emevija tokom njihovog osvajanja Pirinejskog poluostrva započetog 711. godine, izuzev sjevernog dijela današnje Španije. Propast ovog kraljevstva izrodilo je srednjovjekovno kraljevstvo Asturiju.
Vizigoti i njihovi rani kraljevi bili su Arijanci i došli su u sukob sa Katoličkom crkvom. Međutim nakon što su konvertirali iz arijanskog u nikejsko kršćanstvo, Crkva je ostvarila ogroman uticaj na sekularne poslove Vizigota preko Sabora u Toledu. Vizigoti su takođe razvili veoma uticajan zakonik poznat u Zapadnoj Evropi kao Gotski zakonik (Liber Iudiciorum), koji je postao osnova za špansko pravo u srednjem vijeku.