Brasília
glavni grad Brazila / From Wikipedia, the free encyclopedia
Brasília [bɾaˈzilja] (G sg. Brasílie) glavni je grad Brazila. Smješten je u saveznom distriktu Distrito federal na središnjoj 1000 metara visokoj visoravni Planalto cental, unutar savezne države Goias. Udaljen je 207 km od Goianie, 1531 km od Salvadora i 930 km od Rio de Janeira. Šire gradsko područje ima 3.716.996 stanovnika, što ga čini tek četvrtim gradom i šestim gradskim područjem po veličini u Brazilu. U gradu se nalaze sjedišta svih grana brazilske uprave i 124 inozemna veleposlanstva.[1]
Brasília | |||
---|---|---|---|
Razglednica Brasílie: Nacionalni kongres Brazila, Most Juscelino Kubitschek, središnja prometna os grada, Palača Alvorada i Katedrala u Brasílii | |||
|
|||
Nadimak: Capital da Esperança (Prijestolnica nade) | |||
Geslo: Venturis ventis (Nadolazećim vjetrovima) | |||
Koordinate: 15°48′S 47°54′W | |||
Država | Brazil | ||
Federalna država | Brazilski federalni distrikt | ||
Osnutak | 21. travnja 1960. | ||
Površina | |||
- Ukupna | 5.802 km² | ||
Visina | 1.172 m | ||
Stanovništvo (2010.) | |||
- Grad | 2.562.963 | ||
- Gustoća | 441,56/km² | ||
- Metropolitansko područje | 3.716.996 | ||
Vremenska zona | UTC-3 (UTC-3) | ||
- Ljeto (DST) | UTC-2 (UTC-2) | ||
Poštanski broj | 70000-000 | ||
Pozivni broj | +55 61 | ||
UNESCO-ova svjetska baština | Brasília | ||
Godina uvrštenja | 1987. (11. zasjedanje) | ||
Vrsta | Kulturno dobro | ||
Mjerilo | i, iv | ||
Ugroženost | - | ||
Poveznica | UNESCO | ||
Službena stranica www.brasilia.df.gov.br | |||
Zemljovid | |||
Položaj Brasílie u Federalnom distriktu i Brazilu |
U gradu se nalaze i sjedišta biskupije, sveučilišta, mnogih brazilskih tvrtki, a obližnja međunarodna zračna luka Brasília, treća po veličini u Brazilu, ga povezuje sa svim većim brazilskim gradovima i mnogim međunarodnim odredištima.
Brasília je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1987. godine kao "jedinstven primjer grada stvorenog ex nihilo 1956. godine, te je znamenitost koja je snažno utjecala na povijest urbanizma.[2]