Kritosjemenjače
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kritosjemenjače (Angiospermae, Magnoliophyta, Magnoliophytina) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača. To je najveća i najbolje istražena divizija sjemenjača (Spermatophyta, Spermatopsida, Phanerogamae i td.). Sastoji se od 64 reda, 416 porodica, približno 13 000 poznatih rodova i 300 000 poznatih vrsta.
Kritosjemenjače | |
---|---|
Gazania | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Podcarstvo: | Viridaeplantae |
(nesvrstani) | Streptophyta |
Divizija: | Tracheophyta |
Poddivizija: | Spermatophytina |
(nesvrstani) | Angiospermae |
Razredi | |
Sinonimi | |
Cvjetnjače | |
Zameci budućeg sjemena okruženi su na dnu tučka plodnicom. Nastanku plodnice doprinijela je u razvojnoj povijesti biljaka smjena generacija. Razlikuju se i cvjetovima. Postoje i druga razlikovna obilježja koja čine kritosjemenjače jedinstvenom skupinom (vrat tučka, kemijski sastojci, mehanizmi oplodnje i razmjena materije).
U mnogim ekosustavima kritosjemenjače su dominirajuća skupina biljaka, a širom svijeta su skupina s najvećim brojem vrsta. Najstariji fosili ovih biljki stari su oko 110 milijuna godina (kreda), a u sedimentima starim 270 milijuna godina dokazana je prisutnost oleanane, tvari koju proizvode isključivo sjemenjače. Gotovo sve biljke koje su jestive za ljude su kritosjemenjače, uz samo nekoliko iznimaka (plod pinija, neke vrste paprati, bobice borovica).