Grčki građanski rat
From Wikipedia, the free encyclopedia
Grčki građanski rat (grčki: Ελληνικός εμφύλιος πόλεμος, ellinikos еmfilios polemos) je naziv za oružani sukob vođen od 1944. do 1949.god., između vladinih snaga podržavanih od strane Ujedinjenog Kraljevstva (i kasnije i SAD) i Narodnooslobodilačke armije Grčke, (ELAS, grčki: Ελληνικός Λαϊκός Απελευθερωτικός Στρατός, Ellinikos Laïkos Apeleftherotikos Stratos), podržavane od strane zemalja Istočnog bloka Jugoslavije, Bugarske i Albanije (komunista). Pobjeda vladinih snaga trasirala je put Grčke u NATO savez i osigurala južni bok NATO pakta, a time i važni strategijski pravac za Sueski kanal.
Grčki građanski rat | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: hladni rat | |||||||||
| |||||||||
Sukobljene strane | |||||||||
Grčki rojalisti
|
Demokratska vojska Grčke | ||||||||
Zapovjednici | |||||||||
Alexander Papagos Thrasyvoulos Tsakalotos James Van Fleet |
Markos Vafiadis Nikolaos Zachariadis | ||||||||
Postrojbe | |||||||||
150.000 vojnika* | 50.000 vojnika** | ||||||||
Gubitci | |||||||||
14.000 ubijenih 30.000 ranjenih i nestalih |
25.000*** | ||||||||
* Muškarci ** Muškarci i žene *** Službena brojka ubijenih. Mnogi su nestali i ranjeni tako da se točan broj ne može reći. |
Istovremeno, ta pobjeda je udaljila Grčku od susjednih sjevernih socijalističkih zemalja. Grčki građanski rat je bio i prvi primjer poslijeratne komunističke pobune. ELAS je bio pod kontrolom Grčke komunističke partije - KKE, (grčki: Κομμουνιστικό Κόμμα Ελλάδας, Kommounistikó Kómma Elládas) i pomagan od snaga Istočnog bloka (komunista). To je bio prvi veći sukob snaga tzv. socijalizma, komunizma (tj. Istočnog bloka) i tzv. snaga slobodnog svijeta, tj. kapitalizma (Zapadnog bloka). Isti taj sukob uzima se i za početak takozvnog hladnog rata, niza političko-vojnih konfrotacija, koji je po nekima trajao do pada berlinskog zida (1989.).
U Grčkom građanskom ratu je snažno bila involvirana FNR Jugoslavija, koja je pružala utočište komunističkim partizanima iz Grčke, držala časnike za vezu u njihovim vojnim stožerima, te davala razne vrste vojne pomoći toj strani u ratu. Rat je završio u listopadu 1949. godine, svega tri mjeseca nakon Jugoslavija zatvorila svoje granice za komunističke gerilce i prekinula daljnju vojnu pomoć.
Prva faza građanskog rata odvijala se za vrijeme okupacije Sila Osovine između 1942. – 1944. godine. U njoj su se razne ljevičarski i desničarski pokreti otpora borili jedni protiv drugih za što veći utjecaj i za liderstvo u pokretu otpora.
U drugoj fazi (1944.), ljevičarske organizacije ELAS (vojno krilo) i EAM (politička organizacija), kontrolirali su najveći dio slobodnog teritorija Grčke i protivili su se grčkoj izbjegličkoj vladi iz Kaira, predbacujući joj kolaboracionizam, nesposobnost i nelegimitet.
U trećoj fazi sukoba (1946. – 1946.), vlada desnog centra, izabrana u vrlo kaotičnim uvjetima, borila se protiv oružanih snaga koje je kontrolirala komunistička partija Grčke (KKE). I pored toga što je učešće KKE u otvorenoj pobuni protiv vlade u Ateni bilo općepoznato, partija je ostala legalna sve do zabrane 1948. godine.
Građanski rat je u grčkom društvu ostavio u naslijeđe duboku političku polarizaciju, veliki broj izbjeglica i emigranata, ali je Grčkoj osigurao članstvo u NATO savezu od samog osnutaka, kao i istaknutu ulogu Grčke u tzv. hladnom ratu.