Kaštel Pazin
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kaštel Pazin ili Pazinska utvrda (njem.: Burg Mitterburg, tal.: Castello di Montecuccoli), srednjovjekovna utvrda na rubu strme litice Pazinske jame u gradu Pazinu, Istarska županija, Hrvatska. Dobivši svoj konačan izgled obnovom u 19. stoljeću i nalazeći se i danas u dobro očuvanom stanju, predstavlja najveću fortifikacijsku građevinu u najzapadnijoj hrvatskoj županiji.
Kaštel Pazin | |
---|---|
Pogled na pazinski kaštel sa sjeverozapadne strane | |
Položaj | Pazin, Istarska županija, Hrvatska |
Država | Hrvatska |
Vrsta | brdska utvrda (brdski burg) |
Gradnja | 10. stoljeće |
Građevinski materijal | tesani kamen |
Očuvanost | obnovljen |
Otvoren za javnost | Muzej grada Pazina Etnografski muzej Istre |
Pod nadzorom | Meinhard I., grof od Gorice, Meinhard, istarski markgrof i njegovi nasljednici, članovi obitelji Habsburg (od 1374.), Antonio Laderchi-Montecuccoli (od 1766.) i njegovi nasljednici |
Bitke | Mletačka opsada Pazina 1508., Oslobođenje Pazina 1509. |
U tlocrtu je oblika nepravilnog pravokutnika, koji omeđuje unutrašnje dvorište. Prvobitna utvrda bila je snažna konstrukcija sa zidinama i kulama, s prvenstvenom namjenom zaštite njenih stanovnika od napada neprijatelja. Kasnije je izvršeno niz rekonstrukcija, dogradnji i adaptacija, ovisno o stradanjima i oštećenjima prigodom topničkih napada, odnosno o potrebama komfornijeg stanovanja. Smanjenjem ratnih opasnosti tijekom stoljećâ, izdignute kule (osobito dominantna visoka četverokutna branič-kula) koje su postojale još krajem 17. stoljeća, u 18. su stoljeću spuštene na razinu ostalih zidina, odnosno krovova, dio mašikula (puškarnica) je zazidan, na parapetima su otvoreni prozorski otvori, te izvršene druge preinake.
Impozantna debljina zidina (između 80–380 cm) davala je sigurnost žiteljima unutar kaštela, i premda mnogo puta u svojoj tisućljetnoj povijesti izložen napadima, osvojen je samo jedanput, i to 1508. godine (pri čemu je topovskim kuglama mletačkih osvajača bio znatno oštećen), a i tada je već sljedeće godine vojnom akcijom vraćen pod habsburšku vlast. Pod zidinama se postupno razvijalo podgrađe u kojem su obitavali trgovci, obrtnici i drugo lokalno i pridošlo stanovništvo.