Prašume Atsinanana
From Wikipedia, the free encyclopedia
Prašume Atsinanana je naziv za šest nacionalnih parkova u istočnom Madagaskaru (bivše pokrajine Atsirananana, Toamasina i Fianarantsoa) koji su 2007. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi kao "primjer reliktnih šuma od presudne važnosti za održavanje tekućih ekoloških procesa potrebnih za opstanak madagaskarske jedinstvene bioraznolikosti, koja se odražava u geološkoj povijesti otoka".
Prašume Atsinanana | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Madagaskar |
Godina uvrštenja | 2007. (31. zasjedanje) |
Vrsta | Prirodno dobro |
Mjerilo | ix, x |
Ugroženost | 2009.- |
Poveznica | UNESCO:1257 |
Koordinate | 14°27′35″S 49°42′9″E |
Naime, nakon što se Madagaskar odvojio od ostatka kopna prije više od 60 milijuna godina, njegov biljni i životinjski svijet je izolirano evoluirao. Prašume su tada odigrale ključnu ulogu u odvijanju ekoloških i bioloških procesa, kao i otočke biološke raznolikosti, koja uključuje izniman broj ugroženih vrsta, poput velikog broja primata i lemura. Oko 80 do 90% svih biljnih i životinjskih vrsta u prašumama Atsinanana su endemi i ugrožene vrste jer su nastale i mogu obitavati samo u ovom jedinstvenom prašumskom biotopu. Od 123 vrste sisavaca na Madagaskaru njih 78 živi u zaštićenom području parkova, a 72 su na Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a. Također su ovi nacionalni parkovi poznati po "megaraznolikosti", te u njima živi oko 1200 vrsta biljaka, pet vrsta primata, sve vrste lemura, sedam vrsta glodavaca, šest vrsta sisavaca mesoždera i nekoliko vrsta šišmiša.
Cijelo ovo područje je formalno zaštićeno kao nacionalni parkovi kojima se upravlja u pojedinačnim lokalnim upravama. Ključna pitanja upravljanja uključuju efikasnu kontrolu poljoprivrednih zadiranja i eksploatacije resursa iz područja parkova (napose posijeci-i-spali poljoprivreda), lov, i rudarstvo dragulja. Ova pitanja zahtijevaju provedbu jasne i koordinirane strategije upravljanja svih komponenata ove serijske imovine kao jednom cjelinom. Situacija je pogoršana nakon političke krize u Madagaskaru 2009. godine, nakon čega su ovi lokaliteti upisani na popis mjesta ugrožene svjetske baštine; zbog organizirane i nezakonite sječe i paljenja šume, i krivolova ugroženih lemura.