Černobilska katastrofa
Sovjetska nuklearna nesreća / From Wikipedia, the free encyclopedia
Černobilska nesreća; Černobyljska nesreća; poznata kao i Černobilska katastrofa sovjetska je nuklearna nesreća koja se 1986. zbila na sjeveru bivše Sovjetske Ukrajine, uz samu ukrajinsko-bjelorusku granicu.
Dana 26. travnja 1986. zbog kombinacije nesigurnoga dizajna sovjetskoga nuklearnog reaktora i ljudske pogreške uzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiriju reaktora u Memorijalnoj elektrani Vladimir Iljič Lenjin, odnosno Černobilskoj nuklearnoj elektrani. Posljedica eksplozije sličila je eksploziji nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji je potom otpustio velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače[nedostaje izvor] kontaminacije nego za eksplozije bombe u japanskom gradu Hirošimi, no i danas, nakon nekoliko desetljeća, ta radioaktivna prašina nije posve nestala.
Radioaktivnost raznošena vjetrom potom je najviše pogodila stanovnike susjedne sjeverne Bjelorusije, ali isto tako i krajnjih sjevernih prostora Ukrajine te jugozapadnih prostora Rusije, čija je granica također bila u blizini. Oblaci radioaktivne prašine zaustavili su se tek nad Skandinavijom u sjevernim dijelovima Europe. Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do pet milijuna ljudi. Zdravstveni problemi kod velikoga broja ljudi ostali su prisutni sve do danas, a poseban je problem kvalitetno zbrinjavanje otpada u neposrednoj blizini nuklearne elektrane.
Bivši predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, osim što je 2010. godine podržao sve planirane projekte svojega prethodnika Viktora Juščenka i tada aktivne vlade, najavio je turističko otvaranje teže onečišćenoga prostora Zone isključenja s ciljem daljnje destigmatizacije cijeloga černobilskog pitanja. Na 25. obljetnicu Černobilske katastrofe svjetska zajednica obećala je konkretno pomoći završetak izgradnje novoga betonskog sarkofaga za uništeni reaktor u Černobilskoj elektrani. Bivši Ukrajinski predsjednik Janukovič istom je prigodom na međunarodnome skupu u Kijevu izjavio da je »Černobil bio izazov planetarnih razmjera i odgovor na taj izazov može dati samo svjetska zajednica«.[nedostaje izvor]