Kolera
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kolera se yon maladi enfektye kontajye enterik ki te koze pa bakteri Vibrio cholerae.(" vibryon kolerik ") oswa pafwa yo rele tou " basil vigil " te dekouvri pa anatomis italyen Filippo Pacini an 1854 epi li te dekouvri pa bakteryològ alman Robert Koch an 1884. Fè egzateman limite a espès imen an, li karakterize pa dyare toudenkou ak anpil abondan ( gastwo-anterit ) ki mennen nan dezidratasyon grav. Li se yon dyare enfektye nan kalite sendwòm kolerifòm (oswa dyare idwo-elektwolitik) pa dwe konfonn ak sendwòm gastwo-anterit la. Fòm nan pi gwo klasik ka lakòz lanmò nan plis pase mwatye nan ka yo, nan absans terapi reyidratasyon oral (nan kèk èdtan a twa (3) jou).
Fè egzateman limite nan espès imen an, kolera karakterize pa dyare toudenkou ak anpil abondan ( gastwo-anterit ) ki mennen nan dezidratasyon grav. Li se yon dyare enfektye nan kalite sendwòm kolerifòm oswa dyare idwo-elektwolitik (ak dyare dlo) pa dwe konfonn ak sendwòm gastwoanteritik (ak dyare òdinè). Fòm nan pi gwo klasik ka lakòz lanmò nan plis pase mwatye ka yo, nan absans terapi reyidratasyon oral (nan kèk èdtan a twa (3) jou).
Kontaminasyon an se oral, ki gen orijin fekal, pa konsomasyon bwason oswa manje ki kontamine.
Konfine pou yon tan trè long nan pwovens Lazi ( Lend, Lachin ak Endonezi), epidemi te vin nan 19yèm syèk la reyèl pandemi ki afekte Mwayen Oryan an, Ewòp ak Amerik yo. Òganizasyon Mondyal Lasante estime ke kolera lakòz apeprè 100 000 mò chak ane pou 4 milyon ka anrejistre. Nan Lafrans (eksepte Giyàn ak Mayòt), kote kolera otoktòn te disparèt, te genyen ant 0 ak 2 ka enpòte chak ane depi lane 2000.