Ọdịdị ala nke Equatorial Guinea
From Wikipedia, the free encyclopedia
Àtụ:MapLibraryRepublic nke Equatorial Guinea dị na ọdịda anyanwụ etiti Afrịka . Bioko Island dị ihe dị ka kilota iri anọ (24.9 mi) site na Cameroon. Annobón Island dị ihe dị ka kilomita narị ise na iri itoolu na ise(370 mi) n'ebe ndịda ọdịda anyanwụ nke Bioko Island. Mpaghara kọntinent ka ukwuu nke Río Muni dị n'etiti Cameroon na Gabon na isi ala; ọ gụnyere agwaetiti Corisco, Elobey Grande, Elobey Chico, na agwaetiti ndị dị nso. Ngụkọta ala bụ 28,051 km2 (10,831 ). O nwere mpaghara akụ na ụba pụrụ iche nke 303,509 km2 (117,185 ).
Continent | Africa |
---|---|
Coordinates | 2°00′N 10°00′E / 2.000°N 10.000°E / 2.000; 10.000 |
Mpaghara | Ọ nọ n'ọnọdụ nke 141 |
• Ngụkọta | 28,051 km2 (10,831 sq mi) |
Ụsọ oké osimiri | 296 kilomita (184 mi) |
Ógbè ndị dị n'ókè | 539 kilomita |
Ihe Kasị Elu | Ugwu Basile, 3,008 mita |
Ebe Kasị ala | Oké Osimiri Atlantic, 0 m |
Osimiri kasị ogologo | Osimiri Benito |
Ọnọdụ ihu igwe | Ebe okpomọkụ |
Ihe ndị sitere n'okike | mmanụ ala, osisi, obere ebe a na-ejighị ọlaedo, manganese, uranium |
Nsogbu gburugburu ebe obibi | mmiri ọṅụṅụ, ọzara |
Mpaghara akụ na ụba pụrụ iche | 303,509 km2 (117,185 sq mi) |
Bioko Island, nke a na-akpọ Fernando Po ruo n'afọ 1970, bụ agwaetiti kachasị ukwuu na Gulf of Guinea - 2,017 uare kilota (779 sq mi). A na-ahazi ya dị ka buutu, nke nwere nnukwu ugwu mgbawa abụọ nke ndagwurugwu nke kewara agwaetiti ahụ n'ebe kachasị warara. Ụsọ oké osiri nke dị kilomita narị otu nari na iri itoolu na ise(121 mi) dị elu ma sie ike n'ebe ndịda mana ọ dị ala ma dị mfe ịnweta n'ebe ugwu, yana ọdụ ụgbọ mmiri magburu onwe ya na Malabo na Luba, na ọtụtụ osimiri mara mma n'etiti obodo ndị ahụ.
Na kọntinent ahụ, Río Muni kpuchiri ọnụ Ọgụgụ ndịa: 26,003 uare kilomita (10,040 sq mi). Ala dị larịị dị n'ụsọ oké osimiri na-enye ohere maka ndagwurugwu dị iche iche nke ugwu dị ala na ugwu nke Crystal Mountains kewara. Rio Benito (Mbini) nke kewara Río Muni na ọkara, enweghị ike ịgafe ma e wezụga maka kilomita iri abụọ na ọnụ mmiri ya. Okpomọkụ na iru mmiri na Río Muni na-adịkarị ala karịa na Bioko Island.
Annobon Island, nke akpọrọ aha ya maka nchọpụta ya n'ụbọchị Afọ Ọhụrụ 1472, bụ obere agwaetiti na-agbọpụta ọkụ nke kpuchiri uare kilomita iri na asatọ (6.9 sq mi). Akụkụ osimiri dị na mberede ma e wezụga n'ebe ugwu; isi ugwu mgbawa nwere obere ọdọ mmiri. Ọtụtụ n'ime ndị bi na 1,900 bụ ndị ọkụ azụ na-ahụ maka ọdịnala, obere azụ tuna na igbu whale. Ọnọdụ ihu igwe bụ mmiri ozuzo na-ekpo ọkụ, oke mmiri ozuzo, na mgbanwe oge ugboro ugboro na oké ifufe.
Ebe: Etiti Afriịka n' oké nke a na akpọ Bight of Biafra, n'etiti Cameroon na Gabon.