Sāmoa
From Wikipedia, the free encyclopedia
ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa.[1]Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le tutoatasi ao i lalo ai o le vaavaaiga a Niu Sila. I aso nei, e lua ni atumotu tetele i Samoa: O Sāmoa i Sisifo lea ua faaigoa o Sāmoa, ma Sāmoa i Sasaʻe lea ua faaigoa ia American Samoa, poʻo Amerika Sāmoa.
Independent State of Samoa | |||||
| |||||
Aʻai laumua | Apia | ||||
---|---|---|---|---|---|
Gagana aloaia | Faʻaperetania (Igilisi), Gagana Samoa | ||||
Malo | |||||
• Faiga | {{{government_type}}} | ||||
Eria | |||||
• Aofai | 2,842 sikuea kilomita km² {{{areami²}}} sq mi | ||||
Faitau aofaʻi | |||||
• Vavalalata | {{{population_density}}}/km² ({{{population_density_rank}}}) {{{population_densitymi²}}}/sq mi | ||||
Sone Taimi | Vaʻaia Taimi Uma +13 (UTC{{{utc_offset}}}) | ||||
Tulafono Initaneti | +685 |
I nei taimi, o le Palemia o le Malo Tutoatasi o Sāmoa o Fiamē Naomi Mataʻafa. O le Tama ma Ao O Le Malo mo Sāmoa, o lea ua tulai ai le Afioga ia Tuiatua Tupua Tamasese Efi ina ua tuʻumalo le Susuga i le Malietoa Tanumafili II i le Aso Faraire,11 o Me 2007.
E toatele tagata Samoa e nonofo i fafo i isi atunuʻu i le lalolagi. E toatele lava e nonofo i Niusila, Amelika, Ausetalia, Hawaiʻi, Amelika Sāmoa, Fiti, Toga, Ausetalia, Europa, ma isi atunuu pei o Iapani.
O le tausaga 1722 na iloa muamua ai motu o Samoa e papalagi, mai i le fauvaa Holani Jacob Roggeveen, sosoʻo ai lea ia Louis-Antoine de Bougainville i le tausaga 1768.