Zdravlje žena
From Wikipedia, the free encyclopedia
Zdravlje žena razlikuje se od zdravlja muškaraca na mnogo načina. Zdravlje žena je primer zdravlja populacije, koje je Svetska zdravstvena organizacija definisala kao „stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nemoći.“ Mnogi pokreti ukazali su na problem da se pod zdravlje žena najčešće podrazumeva njihovo reproduktivno zdravstveno stanje, te se zalažu za širu definiciju zdravlja žena koja uključuje celokupno zdravstveno stanje. Razlike u zdravstvenom stanju izražene su i dodatno narušene u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju, u kojima su žene, u glavnom, u nepovoljnom položaju.
Iako je industrijalizacija smanjila rodnu razliku i promenila standarne životne parametre i sada žene u razvijenim zemljama žive duže od muškaraca, u mnogim zdravstvenim oblastima, ženska populacija oboleva ranije, ima teže kliničke slike i lošije ishode. Rod ostaje važna društvena odrednica zdravlja, s obzirom da na zdravlje žena ne utiče samo njihova biologija, već i drugi uslovi poput siromaštva, zaposlenja i porodičnih obaveza. Žene su već dugo u nepovoljnijem položaju u mnogim aspektima, poput socijalne i ekonomske moći koja im ograničava pristup životnim potrebama, uključujući zdravstvenu zaštitu, a što je veći nivo nepovoljnosti, kao što je slučaj u zemljama u razvoju, to je veći štetni uticaj na zdravlje.
Reproduktivno i seksualno zdravlje žena značajno se razlikuje u poređenju sa zdravljem muškaraca. Čak i u razvijenim zemljama sveta, trudnoća i porođaj predstavljaju značajan rizik po zdravlje žena. Procenjuje se da svake godine umre oko četiri miliona porodilja, sa velikim razlikama u zastupljenosti između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Pored komorbiditeta i preeklampsije, na smrtnost porodilja i trudnica utiču i mnoge druge nereproduktivne bolesti poput kardiovaskularnih. Seksualno prenosive infekcije imaju ozbiljne posledice po zdravlje žena i novorođenčad, a prenos infekcija sa majke na dete dovodi do ishoda kao što su mrtvorođena dece i novorođenačka smrt. Takođe, bolesti poput zapaljenja karlice dovode do neplodnosti. Pored neplodnosti, mnoga druga stanja, poput kontrole rađanja, neplanirane trudnoće ili nepristojna seksualna aktivnost loše utiču na žene.
Iako su stope vodećih uzroka smrti kod kardiovaskularnih bolesti, plućnih bolesti i kancera slične kod žena i muškaraca, žene imaju različita iskustva. Rak pluća je pretekao sve ostale vrste raka kao vodeći uzrok smrti od raka kod žena. Zatim dolazi rak dojke, rak debelog creva, jajnika, materice i grlića materice. Iako je pušenje glavni uzrok raka pluća, među ženskim nepušačima je rizik od razvoja raka tri puta veći nego kod muškaraca koji ne puše. U razvijenim državama rak dojke ostaje najčešći rak kod žena i jedna je od najvažnijih hroničnih bolesti ženske populacije. Uprkost tome, u nerazvijenim državama i državama u razvoju rak grlića materice ostaje jedan od najčešćih karcinoma, često povezan sa humanim papiloma virusom (HPV), koji se najčešće prenosi seksualnim odnosom. HPV vakcina, zajedno sa skriningom, daje dobru kontrolu ovih bolesti. Druga važna zdravstvena pitanja za žene uključuju kardiovaskularne bolesti, depresiju, demenciju, osteoporozu i anemiju. Glavna prepreka unapređenju ženskog zdravlja bila je njihova nedovoljna zastupljenost u istraživačkim studijama, a nejednakost je rešena (u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zapadnim državama) uspostavljanjem centara za iztraživanje ženskog zdravlja i pokretanjem velikih kliničkih ispitivanja poput Inicijative za žensko zdravlje.