Tadžikistan
država u Srednjoj Aziji / From Wikipedia, the free encyclopedia
Tadžikistan (tadžički: Ҷумҳурии Тоҷикистон, Çumhuriji Toçikiston), službeno Republika Tadžikistan, ranije poznata i kao Tadžička Sovjetska Socijalistička Republika) je država u Srednjoj Aziji. Planinska je zemlja, bez izlaza na more, sa procjenjenih 8,7 miliona stanovnika (2016) i površinom od 143.100 km2. Graniči sa Afganistanom na jugu, Uzbekistanom na zapadu, Kirgistanom na sjeveru i Kinom na istoku.
Republika Tadžikistan Ҷумҳурии Тоҷикистон Jumhurii Tojikiston |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "Surudi Milli" |
||||||
Položaj Tadžikistana
|
||||||
Glavni grad | Dushanbe |
|||||
Službeni jezik | tadžički | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Emomali Rahmon | |||||
• Premijer |
Oqil Oqilov | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | od SSSR-a, 9. septembar, 1991 | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
143.100 km2 (95.) | |||||
0,3 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
8.734.951[1] (100.) | |||||
• Gustoća |
45/km2 | |||||
Valuta | Tadžikistanski somoni | |||||
Vremenska zona | UTC +5 | |||||
Pozivni broj | +992 | |||||
Internetska domena | .tj |
Tradicionalna je domovina tadžikistanskog naroda.
Teritorija koja danas sačinjava Tadžikistan je nekada kroz historiju bila dom nekim starim kulturama, uključujući grad Sarazm[2] iz perioda neolita i bronzanog doba, a poslije i dom kraljevstvima kojima su vladali narodi različitih vjera i kultura, uključujući i oksusovu civilizaciju, Andronovsku kulturu, budizam, nestorijanstvo, kršćanstvo, zoroastrizam, manihejstvo i islam. Područjem su vladala brojna carstva i dinastije, uključujući prvo, Ahemenidsko perzijsko carstvo, Sasanidsko carstvo, Heftalitsko carstvo, Samanidsko carstvo, Mongolsko carstvo, Timuridsko carstvo, Rusko carstvo a potom i Sovjetski Savez, čijim raspadom 1991. godine Tadžikistan proglašava nezavisnost i postaje nezavisna nacija. Građanski rat se vodio skoro odmah nakon nezavisnosti, u periodu od 1992. do 1997. godine. Od kraja rata, novonastala politička stabilnost i strana pomoć omogućili su rast ekonomije države.
Tadžikistan je predsednička republika koja se sastoji od četiri provincije. Većina tadžikistanskog stanovništva pripada tadžikistanskoj etničkoj grupi koja govori tadžički jezik (dijalekat perzijskog jezika). Mnogi Tadžici takođe govore ruski kao svoj drugi jezik. Gorno-Badahšanska oblasta Tadžikistana uprkos svojoj rijetkoj naseljenosti dom je neverovatnoj jezičkoj raznolikosti koju između ostalog sačinjavaju Rušani, Šugnijski, Iškašimski, Vahanski i tadžički jezik. Planine pokrivaju više od 90% zemlje. Privreda Tadžikistana je u tranziciji iz nekadašnjeg socijalističkog u kapitalistički sistem i u velikoj mjeri zavisi od tranzicionu ekonomiju koja je veoma zavisna od doznaka, proizvodnje aluminija i pamuka.