Mangwov
From Wikipedia, the free encyclopedia
Mangwov la se yon ekosistèm marekaj maritim ki gen ladan l yon gwoup plant espesifik ki devlope sèlman nan zòn kote ki gen mare, yo rele Zòn entèdidal, nan kot ki ba nan rejyon twopikal yo . Genyen tou marekaj mangwov nan bouchi kèk rivyè, ak trè eksepsyonèlman nan dlo dous . Li se youn nan 14 pi gwo biyòm terès yo defini pa WWF la.
Mangwòv bay popilasyon yo anpil benefis nan sa ki gen pou wè ak sekirite alimantè, pwoteksyon bò lanmè kont vag ki fò yo ak depo kabòn. Li kontribye tou nan diminye risk dezas natirèl ki asosye ak enpak chanjman klimatik yo.
Zòn patikilye sa yo bay resous enpòtan ( forè ak lapèch) pou popilasyon k ap viv sou kòt sa yo. Mangwov yo pami ekosistèm ki pi pwodiktif nan biyomas sou planèt nou an. Espès bwa ki pi remakab yo se paletivye ki gen nematofò yo ak rasin echas yo.
Degradasyon rapid kèk mangrov, atravè lemond, te vin yon enkyetid paske yo se estabilizatè efikas pou kèk zòn kotyè frajil ki menase kounye a, epi paske yo kontribye nan rezistans ekolojik nan ekosistèm apre siklòn twopikal ak tsunami ak nivo lanmè k ap monte pami lòt efè. nan chanjman klimatik la . Mangrov yo se anviwonman dinamik e gen kèk ki kapab adapte yo ak chanjman rapid nan sedimantasyon bò lanmè [1] .
Forè mangwov yo te redwi a mwens pase 25% nan espas natirèl yo, dapre yon rapò pa Platfòm Entègouvènmantal Syans-Politik sou divèsite biyolojik ak sèvis ekosistèm ki te pibliye an 2019 .