Kambodža
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kambodža (kmerski: កម្ពុជា, UNGEGN: Kâmpŭchéa, ALA-LC: Kambujā), službeno Kraljevina Kambodža, jest monarhija koje se nalazi na južnom dijelu indokineskog poluotoka u Jugoistočnoj Aziji. Kambodža ima površinu od 181,035 km2, a graniči s Tajlandom na sjeverozapadu, Laosom na sjeveroistoku, Vijetnamom na istoku i Tajlandskim zaljevom na jugu.
Kraljevina Kambodža kmerski: ព្រះរាជាណាចក្រកម្ពុជា Preăh Réachéanachâk Kâmpŭchéa |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: ជាតិ សាសនា ព្រះមហាក្សត្រ (sh. Narod, vjera, kralj) |
||||||
Državna himna: "Nokor Reach" | ||||||
Glavni grad i najveći grad | Phnom Penh 11°33′0″N, 104°55′0″E | |||||
Službeni jezici | kmerski | |||||
Religija | theravada budizam (službena religija) |
|||||
Vlada | Unitarna parlamentarna izborna ustavna monarhija s dominantnom strankom | |||||
- | Kralj | Norodom Sihamoni | ||||
- | Premijer | Hun Manet | ||||
Zakonodavno tijelo | Parlament | |||||
- | Gornji dom | Senat | ||||
- | Donji dom | Narodna skupština | ||||
Uspostava | ||||||
- | Kraljevstvo Funan | 68. – 550. | ||||
- | Kraljevstvo Chenla | 550. – 706. | ||||
- | Kmersko Carstvo | 802. – 1431. | ||||
- | Nezavisnost (od Francuske) |
9. studenog 1953. | ||||
- | Pariški mirovni sporazum | 23. listopada 1991. | ||||
- | Reuspostava monarhije | 24. rujna 1993. | ||||
- | Bangkoška deklaracija | 30. travnja 1999. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 181.035 km2 (88.) | ||||
- | Voda (%) | 2.5 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za 2016. | 15,762,370 (65.) | ||||
- | Gustoća | 81.8/km2 (118.) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2017. | |||||
- | Ukupno | $64.405 mlrd. | ||||
- | Per capita | $4,022 | ||||
BDP (nominalni) | procjena za 2017. | |||||
- | Ukupno | $20.953 mlrd. | ||||
- | Per capita | $1,308 | ||||
Gini (2011) | 31.8 srednji |
|||||
HDI | ▲ 0.563 srednji • 143. |
|||||
Valuta | riel (KHR) | |||||
Vremenska zona | KRAT (UTC+7) | |||||
Format datuma | dd/mm/gggg | |||||
Pozivni broj | +855 | |||||
Web domena | .kh |
U Kambodži trenutno živi više od 15,000,000 stanovnika. Službena religija je theravada budizam, kojeg prakticira oko 95% populacije. Kmeri su dominantna etnička skupina u zemlji, a manjinske skupine su Vijetnamci, Kinezi, Cham i oko 30 planinskih plemena. Glavni i najveći grad je Phnom Penh, koji je politički, ekonomski i kulturni centar zemlje. Krajevina je uređena kao izborna ustavna monarhija, na čijem je čelu Norodom Sihamoni, kralj kojeg izabire Kraljevsko vijeće, kao šef države. Uz njega, egzekutivu predstavlja i premijer; aktualni premijer je Hun Manet, koji je 2023. godine naslijedio svog oca, Hun Sena, koji je na vlasti bio više od 30 godina te je tako najduži nekraljevski vladar u jednoj jugoistočnoazijskoj zemlji.
Godine 802., Jayavarman II. je ujedinio zaraćene kmerske prinčeve Kraljevstva Chenla špod imenom "Kambudža" ("Kambuja").[1] Taj događaj označio je početak Kmerskog Carstva, koje će rasti više od 600 godina, omogućavajući nasljednim kraljevima kontrolu i utjecaj nad većim dijelom Jugoistočne Azije, ali i akumulaciju moći i bogatstva. Indizirana monarhija gradila je monumentalne hramove, među kojima je i Angkor Wat, danas zaštićena svjetska baština, te je pripomogla u inicijalnom širenju hinduizma, kasnije i budizma, na teritoriju Jugoistične Azije. Nakon što je Angkor u XV. vijeku pao u ruke Kraljevstva Ayutthaya, oslabljena Kambodža nastavila je postojati kao vazalna država sudjednih sila. Godine 1863., Kambodža je postala francuski protektorat te je udvostručila svoj teritorij, povrativši sjever i zapad zemlje od Tajlanda.
Kambodža je 1953. godine postala nezavisna država. Obližnji Vijetnamski rat proširio se i na Kambodžu s američkim bombaridranjima od 1969. do 1973. godine. Nakon puča iz 1970. godine, svrgnuti kralj je pružio podršku svojim bivšim protivnicima, Crvenim Kmerima. Ovi su ubrzo postali dominantna snaga u zemlji te su, nakon osvajanja Phnom Penha 1975. godine, bili na čelu režima koji je od 1975. do 1979. bio odgovoran za monstruozni Kambodžanski genocid. Režim Crvenih Kmera svrgnut je od strane Vijetnama i od strane Vijetnama podržavane NR Kampućije u Kambodžansko-vijetnamskom ratu.
Nakon Pariškog mirovnog sporazuma iz 1991. godine, Kambodža je pala pod upravu misije Ujedinjenih nacija. Ujedinjene nacije povukle su se iz zemlje nakon održanih izbora na kojima je izlaznost bila veća od 90%. Puč iz 1997. godine koncentrirao je svu vlast u ruke premijera Hun Sena i Kambodžanske narodne stanke, koji su na vlasti i danas.
Suvremena Kambodža suočena je s brojnim problemima. Važna sociopolitička pitanja su rašireno siromaštvo,[2] korupcija,[3] manjak političkih sloboda,[4] nizak ljudski razvoj[5] i visoka glad među stanovinštvom.[6][7][8] David Roberts, direktor organizacije Human Rights Watch za Jugoistočnu Aziju, opisao je Kambodžu kao "neodređeno komunističku zemlju sa slobodnim tržištem s relativno autoritativom koalicijom koja vlada u atmosferi površne demokracije."[9]
Iako je per capita dohodak nizak u odnosu na većinu susjednih zemaja, Kambodža ima jedno od najbrže rastućih tržišta u Aziji s prosječnim rastom od oko 6% tokom posljednjeg desetljeća. Poljoprivreda ostaje dominantna gospodarska djelatnost, s izraženim rastom tekstilne industrije, građevine i turizma, što dovodi do povećanih stranih investicija i međunarodne trgovine.[10] Po pitanju vladavine prava, Kambodža na godišnjim izvještajima redovito završava među najlošije plasiranim zemljama svijeta.[11]