Tuyuhun
From Wikipedia, the free encyclopedia
Kraljevstvo Tuyuhun (Wade-Giles T'u-yü-hun, pinyin tǔ yù hún tradicionalni kineski: , također poznato i kao Henanguo (河南國) ili 'A-zha ili Togon (na tibetanskom) [1]) je bila država koja su u 1. milenijumu n.e. nomadska plemena srodna Xianbeijima osnovala u planinama Qilian i gornjem toku Žute rijeke.
|
Nastala je u drugoj polovici 3. vijeka nakon raspada velikog Xianbei plemenskog saveza; njen osnivač je bio Murong Tuyuhun, stariji brat nešto poznatijeg Murong Huija, Xianbei poglavice čiji će potomci osnovati državu Raniji Yan. Murong Tuyuhun je sa svojim sljedbenicima iz postojbine na poluotoku Liaodong krenuo na zapad, te na području današnjih provincija Gansu i Qianghi pokorio lokalno Qiang stanovništvo. Potomci Murong Tuyuhuna, po kome je država dobila ime, su dobro iskoristili kolaps carske Kine nakon Wu Hu ustanka početkom 4. vijeka, te ispunili vakuum na njenim nekadašnjim zapadnim granicama. U periodu Šesnaest kraljevstava su porazili države Zapadni Qin i Xia (Šesnaest Kraljevstava), a potom nastavili širiti vlast na zapad. Na vrhuncu moći je Tuyuhunsko Kraljevstvo pod svojom vlašću imalo današnja područja Qinghaija, Gansua, Ningxije, sjevernog Sečuana, istočnog Shaanxija, južnog Xinjianga i gotovo cijelog Tibeta. Pri tome su dobro koristili nadzor nad Putom svile.
Tuyuhun je do prve polovice 7. vijeka oslabio zbog unutrašnjih dinastijskih razmirica, ali i jačanja Tibetanskog Carstva na jugu. Godine 634. su Tuyhuni u velikom pohodu prisiljeni priznati kinesku dinastiju Tang kao sizerena, a godine 670. je tuyuhunsku državu okupirala tibetanska vojska.