Ausetalia
From Wikipedia, the free encyclopedia
O Ausetalia,[4] 'o se konetineta i le Vasa Pasefika. 'O se atunu'u telē tele lea atunu'u. E maua i le itū i saute i sisifo o Samoa, 'ae ta'atia i le itū i mātū i sisifo o Niu Sila. 'O se atunu'u e mau'oa tele 'Ausetalia, 'aua e tele ona 'oloa mai ona minerale ma isi 'oloa gaosia mai ona fa'ato'aga fa'apea ona laufanua. O le a le atunuu lona ono-aupito tele lalolagi e ala i le eria atoa. atunuu e lata ane e aofia ai Papua Niu Kini, Initonesia ma Sasaʻe Timor i le itu i matu; Le Motu o Solomona ma Vanuatu i le itu i sasae-matu; ma Niu Sila i le itu i saute-sasaʻe. Mo e uiga i le 50,000 tausaga i luma o le muamua le faatalanoaga o Peretania i le senituri lona sefulu valu tuai, na aina Ausetalia e ala i le atunuu Ausetalia, na saunoa gagana faavasegaina i pe tusa lea ma le 250 vaega gagana. Ina ua mavae le mauaina o Europa o le konetineta e suesue Holani i le 1606, sa fai mai le afa i sasaʻe o Ausetalia e ala i Peretania Tele i le 1770 ma muai nofoia e ala i felauaiga penal i le kolone o Uelese i saute fou mai le 26 o Ianuari 1788. tuputupu pea le faitau aofai o tagata i le tele o tausaga mulimuli ane ai; sa suesueina ma se nofoaga faaopoopo pale lava pulega e lima, na faavaeina i le konetineta. I le aso 1 Ianuari 1901, faatasi ai faatasi le nofoaga e ono, ua avea le Taupulega o Ausetalia. Talu tuufaatasiga, ua tausia Ausetalia se faiga saoloto faatemokalasi faaupufai fale o manu e galue e avea o se faatemokalasi Palemene feterale ma Malo Faitupu faavae e aofia ai le ono setete ma ni teritori. O le faitau aofai o tagata o le 24 miliona o le tele o le taulaga ma le mamafa faasagatonu i setete i sasae ma i luga o le talafatai. O Ausetalia o se atunuu atiina ae ma se tasi o le mauoa i le lalolagi, ma le-aupito tele lona 12 tamaoaiga o le lalolagi. I le 2014 sa i ai le maualuga o le lona lima o le lalolagi Ausetalia i le capita tupe maua. tupe faaalu militeli a Ausetalia e 13-aupito tele a le lalolagi. O le faasino upu o le atinae o tagata lona lua-aupito maualuga aafia ai le lalolagi, faatulagaina maualuga i Ausetalia le tele o faatusatusaga faava o malo o faatinoga o le atunuu, e pei o le tulaga lelei o le olaga, o le soifua maloloina, aoaoga, le saolotoga o le tamaoaiga, ma le puipuiga o le saolotoga tau le va ma aia tatau faaupufai. O Ausetalia o se sui o le Malo Aufaatasi, G20, o le Taupulega o Malo, ANZUS, Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae (OECD), Lalolagi Faalapotopotoga o Fefaatauaiga, Asia ma le Pasefika Tamaoaiga Galulue, ma le fono o le Pasefika.
Commonwealth of Australia | |||||
| |||||
Viʻi o le tupu: "Muamua Talafeagai Ausetalia" (Igilisi: "Advance Australia Fair")[N 1] | |||||
Aʻai laumua | Kenepera | ||||
---|---|---|---|---|---|
Pae: 35°18.48′S 149°7.47′E | |||||
Aupito tele aʻai | Sini | ||||
Gagana aloaia | Igilisi (faapouliuli) | ||||
Malo | |||||
• Faiga | Malo Faitupu Faavae Palemene Feterale | ||||
• Tupu | Tupu Sialese III | ||||
• Kovana Sili | David Hurley | ||||
• Palemia | Anthony Albanese | ||||
• Faamasino Sili | Susan Kiefel | ||||
Tū toʻatasi | Mai le Iunaite Malo | ||||
• Aufeterale, Tusi faʻavae | 1 Ianuari 1901 | ||||
• Tulafono o Mulimulitai Tulafono Vaetamaina | 9 Okitopa 1942 (with effect mai le 3 Setema 1939) | ||||
• Ausetalia Tulafono | 3 Mati 1986 | ||||
Eria | |||||
• Aofai | 7,692,024 km² (6th) 2,988,888 sq mi | ||||
Faitau aofaʻi | |||||
• 2024 tau tata | 20,555,300 (51) | ||||
• 2011 faitau aofaʻi | 21,507,717[2] | ||||
• Vavalalata | 2.8/km² (236) 7.3/sq mi | ||||
GDP (PPP) | 2015 tau tata | ||||
• Atoa | $1.137 trillion[3] (19th) | ||||
• i le tagata | $47,318[3] (17th) | ||||
GDP (laiti) | 2015 tau tata | ||||
• te katoa | $1.241 trillion[3] (12th) | ||||
• i le tagata | $51,642[3] (9th) | ||||
HDI (2015) | 0.935 (matagofie) (3) | ||||
Tupe 'eseʻese | Tala Ausetalia (AUD ) | ||||
Sone Taimi | eseʻese[N 2] (UTC+8 to +10.5) | ||||
• Tau māfanafana (DST) | eseʻese[N 2] (UTC+8 to +11.5) | ||||
Tulafono Initaneti | .au | ||||
Tulafono Valaauina | +61 |