Astma
From Wikipedia, the free encyclopedia
Astmaje dugotrajna upalna bolest dišnih puteva pluća. Karakteriziraju ga varijabilni i ponavljajući simptomi, reverzibilni opstrukcija protoka zraka i lahko pokrenuti bronhospazmi Simptomi uključuju epizode zvane piskanje, kašljanje, stezanje u prsima i otežano disanje. Mogu se javiti nekoliko puta dnevno ili nekoliko puta sedmično. Ovisno o osobi, simptomi astme mogu se pogoršati noću ili vježbanjem.[1][2][3][4] Simptomi uključuju epizode piskanje, kašljanje, stezanje u prsima i otežano disanje.[2] Mogu se javiti nekoliko puta dnevno ili nekoliko puta sedmično. Ovisno o osobi, simptomi astme mogu se pogoršati noću ili vježbanjem.
Astma | |
---|---|
Vršni mjerač protoka koristi se za mjerenje vršnog protoka izdisaja, važnog i za praćenje i dijagnosticiranje astme. | |
Specijalnost | Pulmonologija |
Simptomi | Ponavljajuće se epizode piskanje, kašljanje, stezanje u grudima, otežano disanje |
Komplikacije | Gastro-ezofagusna refluksna bolest (GERB), sinusitis, opstruktivna apneja za vrijeme spavanja |
Uobičajeno pojavljivanje | Djetinjstvo |
Uzroci | Genetički i faktori životne sredine |
Faktori rizika | zagađenje vazduha, alergen |
Tretman | Izbjegavanje okidača, udisanje kortikosteroida, salbutamola |
Frekvencija | 358 miliona (2015) |
Smrtnost | 397.100 (2015) |
Bronhijalna astma (Asthma bronchiale) je hronično upalno oboljenje donjih disajnih puteva osjetljivih na veliki broj raznih agenasa. Oni dovode do naglog razvoja u principu reverzibilne opstrukcije donjih disajnih puteva izazivajući akutni astmatični napad. Ovdje se radi o hiperiritabilnosti traheobronhijalnog sistema. Kada su napadi učestali sa kratkim razmacima između njih ili kada astmatični napad duže traje (nema još jedinstvenog stava) bez mogućnosti njegovog prekida, onda je to Status asthmaticus.
Patofiziologija razvoja bronhijalne astme je sljedeća:
- Upala disajnih puteva uslijed neadekvatnog oslobađanja medijatora alergijske reakcije: histamina, citokina, lipidnih medijatora.
- Suženje disajnih puteva zbog bronhospazma, edema sluzokože bronhijalnog sistema, žilavog bronhijalnog sekreta (dyscrinia).
- Poremećaji oksigenacije zbog neadekvatne ventilacije i perfuzije, a kod teškog astmatičnog napada dolazi do hiperkapničkog prestanka disanja.