Moždani živci
From Wikipedia, the free encyclopedia
Moždani živci ili lobanjski živci (lat. nn. Craniales = Nervi craniales ) su dio perifernog nervnog sistema, koju čine ih grupe motornih, čulnih i mješovitih živčanih vlakana koji inerviraju mišiće i žlijezde. Nazivaju se kranijskim ili lobanjskim, jer izlaze iz mozga (tačnije moždanog stabla) i napuštaju lobanjsku duplju kroz koštane otvore, kanale i pukotine. Kod kičmenjaka ima 12 parova ovih živaca, koji se označavaju nulom i rimskim brojevima (od I do XII). Nazivi im označavaju opći raspored distribucije i funkcije.
Moždani živci Nervi craniales | |
---|---|
Identifikatori | |
Code | TA A14.2.00.038 |
TA | A14.2.01.001 A14.2.00.038 |
FMA | 5865 |
Anatomska terminologija |
Motorni lobanjski živci (III, IV, VI, XI i XII) idu od motornih jezgara u moždanom stablu i sprovode impulse ka perifernim poprečno-prugastim mišićima. Njihova vlakna su sastavljena od dugih aksonskih produžetaka i ili neurita nervih ćelija.
Osjetilni ili čulni lobanjski živci: 0, I, II i VIII, koji prenose informacije u suprotnom pravcu, tj. od perifernih čulnih organa do ganglije. Odatle polaze postganglijska vlakna koja završavaju u odgovarajućem moždanom centru, odnosno u senzitivnim jezgrima moždanog stabla.
Mješoviti živci čine treću grupu moždanih nerava: V, VII, IX i X, koji sadrže i motorna i čulna nervna vlakna. Pojedini moždani nervi (III, VII, IX i X) sadrže i parasimpatička vlakna koja pripadaju autonomnom nervnom sistemu, a služe za oživčavanje glatke muskulature i žlijezda.[1][2][3] [4][5]
Živčana vlakna kranijskih živaca su svrstana u pet funkcijskih grupa:
- opći somatski silazni (eferentni) aksoni koji inerviraju poprečno-prugaste mišiće, čije porijeklo nije od embrionskih farinksnih lukova,
- specijalni utrobni silazni aksoni koji oživčavaju poprečno-prugaste mišiće, nastale od farinksnih lukova,
- opća utrobna uzlazna (aferentna) vlakna koja donose čulne informacije iz visceralnih organa,
- opća somatska uzlazna vlakna koja donose čulne informacije iz kože i sluzokožnih membrana i
- specijalna somatska i visceralna aferentna vlakna koja prenose posebne čulne podražaje, kao što su miris, okus, vid, sluh i ravnoteža.
- Moždani živci i njihova funkcija
Oznaka | Naziv živca | Glavne funkcije |
---|---|---|
0 | Krajnji živac | Somatsko-osjetilni dio vlakana oživčava sluzokožu nosne duplje i vomeronazalnih organa, a visceralno-motorni – njihove krvne sudove. |
I | Mirisni živci | Prenose podražaj mirisa iz sluzokože gornjeg dijela nosne duplje, gornjeg dijela nosne pregrade i gornjih nosnih školjki. |
II | Vidni živac | Prenosi informacije vid iz mrežnjače oka. |
III | Živac pokretač oka | Inervira gornji, donji i unutrašnji pravi mišić, donji kosi mišić, mišić podizač gornjeg očnog kapka, mišić sfinkter zenice i cilijarni mišić. |
IV | Trohlearni živac | Inervira gornji kosi mišić. |
V | Trograni živac | Sastoji se od vidnog (V1), gornjoviličnog (V2) i donjoviličnog živca (V3), a služi za prijem čulnih informacija iz područja lica i inerviranje sisastokostne muskulature. |
VI | Živac odvoditelj | Oživčuje spoljni pravi mišić. |
VII | Živac lica | Inervira živac mimike i mišić uzengije; prima čulne informacije iz prednje 2/3 jezika i omogućava sekrecijsku inervaciju za suzne i pljuvačne žlijezde (osim parotidne). |
VIII | Trijemno-pužni živac | Prenosi zvučne podražaje, osećaje ravnoteže i orijentacije u prostoru. |
IX | Jezično-ždrijelni živac | Inervira stiloždrijelni mišić, prima čulne impulse iz zadnje trećine jezika i omogućava sekretomotornu inervaciju za parotidnu žlijezdu. |
X | Živac lutalac | Inervira muskulaturu ždrijela, grkljana, mehkog nepca i jednjaka, glatku muskulaturu dušnika, pluća i digestivnog trakta, srčani mišić, kontrolira mišiće za proizvodnju glasa i rezonancije, pruža parasimpatička vlakna za većinu grudnih i trbušnih organa, prima čulne impulse iz raznih struktura itd. |
XI | Pomoćni živac | Spoljašnja grana ovog živca inervira sternokleidomastoidni i trapezasti mišić, a unutrašnja grana ulazi u sastav X živca. |
XII | Podjezični živac | Inervira jezičnu muskulaturu i geniohioidni mišić. |