Plijesni
From Wikipedia, the free encyclopedia
Plijesni ili buđi su grupa gljiva koje se nalaze i na otvorenom i na vlažnim mjestima sa slabo osvijetljenim mjestima.[1] Postoje mnoge vrste plijesni koje su mikroskopske vrste carstva Fungi, koje rastu u nitastim višećelijskim ili jednoćelijskim oblicima. Najbolje rastu u vrućim i vlažnim okruženjima,[2] a razmnožavaju se i šire pomoću spora.[3]
Plijesni ili buđi | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Fungi |
Grupe | |
|
Spore plijesni mogu preživjeti u različitim uvjetima okoliša, čak i u ekstremnom suhim, iako to ne pogoduje njihovom normalnom rastu Las esporas del moho pueden sobrevivir en variadas condiciones ambientales, incluso en extrema sequedad, a pesar de que ésta no favorece su crecimiento normal.[4]
Najčešći tipovi buđi su:[5]
- Alternaria
- Acremonium
- Aspergillus
- Cladosporium
- Mucor
- Neurospora
- Penicillium
- Rhizopus
- Stachybotrys
- Trichoderma
- Trichophyton
Plijesni mogu rasti na zidovima, hljebu, sirovima, voću, povrću, deblima, listovima biljaka, izmetima, pa čak i na drugim gljivama kao što su pečurke .
Penicilin (čije ime potiče od gljivice Penicillium ) je antibiotik izrađen od plijesni. Otkrio ga je Alexander Fleming.[6] Neke plijesni također su prisutni u različitim vrstama sira, kao što su Camembert, Brie, Roquefort, Stilton itd.[7]