Sarkomera
From Wikipedia, the free encyclopedia
Sarkomera (grč σάρξ - sarks = meso + μέρος - meros = dio) je komplicirana jedinica prugastog mišićnog tkiva. To je jedinica koja se ponavlja između dvije Z linije. Skeletni mišići su sastavljene od cjevastih mišićnih ćelija (miocita zvanih mišićna vlakna ili miofibre) koje se formiraju u procesu poznatom kao miogeneza. Mišićna vlakna sadrže brojne tubularne miofibrile. Miofibrile su sastavljene od ponavljajućih sekcija sarkomera, koje se pod mikroskopom pojavljuju kao naizmjenični tamni i svijetli pojasevi. Sarkomere su sačinjene od dugih, vlaknastih proteina kao filamenata koji klize jedan pored drugog kada se mišić stegne ili opusti. Kostamera je različita komponenta koja povezuje sarkomere sa sarkolemom.
Sarkomerne mišićne pruge | |
---|---|
Detalji | |
Latinski | sarcomerum |
Dio od | Poprečnoprugasti mišić |
Identifikatori | |
TH | H2.00.05.0.00008 |
FMA | 67895 |
Anatomska terminologija |
Dva važna proteina su miozin, koji formira deblju nit i aktin, koji formira tanku. Miozin ima dug, vlaknast rep i globularnu glavu, koja se veže na aktin. Glava miozina se također veže za ATP, koji je izvor energije za kretanje mišića. Miozin se može vezati za aktin samo kada su mjesta veznja na aktinu izložena ionima kalcija.
Molekule aktina vezane su za Z liniju, koja tvori granice sarkomera. Ostale trake se pojavljuju kada je sarkomera opuštena.[1]
Mišićno vlakno iz bicepsnog mišića može sadržavati 100.000 sarkomera, pod pretpostavkom da je dužina bicepsa 20 cm, a dužina sarkomere 2 mikrometra. Miofibrili ćelija glatkog mišića nisu raspoređeni u sarkomere.