August Šenoa
hrvatski romanopisac / From Wikipedia, the free encyclopedia
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik. Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, te istinski tvorac moderne hrvatske književnosti.
August Šenoa | |
---|---|
August Šenoa 1880. | |
Puno ime | August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa[1] |
Pseudonim | Veljko Rabačević, Petrica Kerempuh, Milutin, Branislav, Onofrius Kopriva |
Rođenje | 14. studenoga 1838. Zagreb, Hrvatska |
Smrt | 13. prosinca 1881. Zagreb, Hrvatska |
Nacionalnost | Hrvat |
Period pisanja | 1865. – 1881. |
Književne vrste | roman, pripovijetka, drama, pjesme |
Književni period | realizam (protorealizam) |
Supruga(e) | Slava rođ. Ištvanić |
Djeca | 6 djece: Milan Šenoa Dragica Šenoa Stanko Šenoa Radica Šenoa Ljubica Šenoa Branimir Šenoa |
Portal o životopisima |
Autor je opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Napisao je prvi moderni hrvatski roman, Zlatarovo zlato, 1871. godine.[2] Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje u kojemu je aktivno djelovao (između 1865. i 1881. godine) naziva se Šenoino doba.[3] August Šenoa umro je u 43. godini života od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. godine.