Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena. Gibanjem čestica (molekula, atoma, subatomskih čestica) bavi se fizika u širem smislu. Dvije su osnovne vrste gibanja translacija ili pravocrtno gibanje (mijenjanje položaja bez promjene orijentacije) i rotacija (vrtnja tijela). Promjena položaja točke tijela u vremenu jest brzina, a promjena kuta zakreta u vremenu kod vrtnje tijela oko osi jest kutna brzina. Važnija su gibanja oscilatorna (titranje), gibanje valova i toplinska (termička) gibanja (oscilacije rešetke, Brownovo gibanje). Uz gibanje tijela, odnosno čestice, vezani su pojmovi kinetičke energije, količine gibanja i momenta količine gibanja (kinetički moment). Te se veličine mijenjaju samo pod djelovanjem sila. Prenošenje zvučnih valova također predstavlja gibanje s prijenosom energije i impulsa, a toplinskim gibanjem prenosi se toplinska energija.[1]
- gibanje – promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo
- s obzirom na putanju, gibanje se dijeli na:
- put – udaljenost koju tijelo prijeđe pri gibanju
- s – put
- osnovna mjerna jedinica – 1 m
- 1 m = 10 dm
- 1 m = 100 cm
- 1 m = 1000 mm
- 1 km = 1000 m
- Δs – dio puta, interval puta
- t – vrijeme
- osnovna mjerna jedinica – 1 s
- Δt – dio vremena, vremenski interval
- 1 h = 60 min
- 1 min = 60 s
- 1 h = 3600 s
- v – brzina
- osnovna mjerna jedinica m/s
- s obzirom na brzinu, gibanje se dijeli na:
Kratke činjenice Grane, Formulacije ...
Zatvori