Gotardski bazni tunel
From Wikipedia, the free encyclopedia
Gotardski bazni tunel (njem. Gotthard-Basistunnel, fra. Tunnel de base du Saint-Gothard, tal. Galleria di base del San Gottardo; eng. Gotthard Base Tunnel), skraćeno GBT (GBT), željeznički tunel kroz švicarske Alpe koji je službeno otvoren 1. lipnja 2016. i ima zakazanu komercijalnu službu od 11. prosinca 2016. godine.[1] S duljinom dionice od 57,09 km i ukupno 151,84 km tunela, ocana i prolaza,[2] ovo je najdulji i najdublji prometni tunel na svijetu[3][4] te prva ravna trasa niske razine kroz Alpe.[5]
Projekt se sastoji od dva tunela s po jednim kolosijekom i spaja Erstfeld (Uri) s Bodiom (Ticino) te prolazi ispod Sedruna (Graubünden). Dio je projekta AlpTransit, također poznatog i kao Nova željeznička veza kroz Alpe (NRLA), u koji je uključen i Lečberški bazni tunel (LBT) između kantona Bern i Valais te Čenerijski bazni tunel (CBT) koji će prema planu biti otvoren na jugu krajem 2020. godine. Zaobilazi Gotthardbahn, vijugavu planinsku dionicu otvorenu 1882. godine preko masiva Saint Gotthard, kojom se prije prometovalo u punom kapacitetu, te uspostavlja izravnu dionicu koju će moći rabiti vlakovi velike brzine i teški teretni vlakovi.[6] Ovo je treći tunel koji spaja kantone Uri i Ticino nakon što je izgrađen Gotardski tunel (Gotthardtunnel) i Gotardski cestovni tunel (Gotthard-Strassentunnel).
Glavna namjena Gotardskog baznog tunela je povećati ukupni transportni kapacitet preko Alpa, osobito za teret na koridoru Rotterdam—Basel—Ženeva; preciznije, cilj je prebaciti velike količine tereta s cesta na željeznice kako bi se smanjio broj smrtonosnih nesreća i usporilo onečišćenje sredine koju izazivaju teški kamioni čiji broj neprestano raste. Druga korist će biti osiguravanje brže veze između kantona Ticino i ostatka Švicarske, kao i između sjeverne i južne Europe; put na trasi Zürich—Lugano—Milano će za putničke vlakove biti skraćen za oko jedan sat, a put od Lucernea do Bellinzone i do 1 sat i 25 minuta.[7]
Nakon što je 64 % švicarskih glasača prihvatilo projekt Alptransit na referendumu iz 1992., gradnja tunela otpočela je 1996. godine.[8] Operacije bušenja u istočnom tunelu su dovršene 15. listopada 2010. godine ceremonijom probijanja prenošenom uživo na švicarskoj televiziji,[9] dok je bušenje zapadnog tunela dovršeno 23. ožujka 2011. godine. Alptransit Gotthard Ltd. planirao je tunel predati Švicarskim saveznim željeznicama (SBB CFF FFS) u operativnom stanju u prosincu 2016. 4. veljače 2014. ovaj rok je pomaknut na 5. lipnja 2016. godine te je pokrenut brojač na stranicama Alptransita koji je počeo po kalendaru odbrojavati 850 dana do otvaranja.[10] Ukupan trošak projekta iznosi oko 9 800 000 000 švicarskih franaka odnosno 10 300 000 000 američkih dolara.