Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
hrvatska akademska ustanova, nasljednica JAZU-a / From Wikipedia, the free encyclopedia
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija. Na poticaj biskupa Josipa Jurja Strossmayera osnovao ju je Hrvatski sabor 29. travnja 1861., što se danas slavi kao Dan HAZU-a.[1]
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Ovaj članak ili dio članka treba pokriti boljim izvorima (literatura, internetske stranice itd.). Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. |
Kratke činjenice Sjedište, Osnutak ...
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti | |
Academia Scientiarum et Artium Croatica | |
Pročelje palače HAZU | |
Sjedište | Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb |
---|---|
Osnutak | 29. travnja 1861. (Dan HAZU) |
Osnivač | Hrvatski sabor |
Članstvo | 160 redovnih članova 160 dopisnih članova 100 članova suradnika |
Predsjednik | Franjo Rački (1866. – 1886.) Pavao Muhić (1887. – 1890.) Josip Torbar (1890. – 1900.) Tadija Smičiklas (1900. – 1914.) Tomislav Maretić (1914. – 1918.) Vladimir Mažuranić (1918. – 1921.) Gustav Janeček (1921. – 1924.) Gavro Manojlović (1924. – 1933.) Albert Bazala (1933. – 1941.) Tomo Matić (1942. – 1945.) Andrija Štampar (1947. – 1958.) Grga Novak (1958. – 1978.) Jakov Sirotković (1978. – 1991.) Ivan Supek (1991. – 1997.) Ivo Padovan (1997. – 2003.) Milan Moguš (2004. – 2010.) Zvonko Kusić (2011. – 2018.) Velimir Neidhardt (2019. - ) |
Djelatnosti | promicanje hrvatske znanosti i umjetnosti, poticanje i organiziranje znanstvene i umjetničke djelatnosti te razvijanje znanstvene i kulturne suradnje Hrvatske s drugim zemljama |
Nakladništvo | HAZU 1861. - 2011. (spomenica) Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i veći broj časopisa i nakladničkih nizova pojedinih jedinica Akademije |
Službena stranica | |
Zatvori