Karneval
običaj / From Wikipedia, the free encyclopedia
Karneval (lat. caro 'meso' i levare 'dignuti') ili poklade svečano je razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
U Hrvatskoj se uz karneval spominju mesopust, poklade ili fašnik (od njem. Fastnacht, 'noć posta') koji su vezaniji uz određene krajeve ili mjesta te njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i rituali. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek, mačkare ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, a skupine imenima poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih. Pokladni nazivi ponekad označuju više pojmova.
Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove, bakljade, vatromete, obasipanje cvijećem, konfetima i korijandolima te na kraju svečano spaljivanje ili pokapanje velike lutke, personifikacije princa karnevala.[1]
Najvjerojatnije se razvio iz rimskih bakanalija, luperkalija i saturnalija, ali utemeljen je i na magijskom vjerovanju u izgon zlih sila i protjerivanje zime. Ima i društveno značenje jer se lakrdijašenjem često očituje i društvena kritika.
Karnevali se slave svugdje po svijetu, uglavnom u područjima s većinskim katoličkim stanovništvom, dok se kod pripadnika Istočnih Crkava slično slavi Maslenica. Protestanti ih uglavnom ne održavaju ili su ih prilagodili u druge običaje kao što je Danski karneval Fastelavn.