O upravljanju Carstvom
djelo bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta / From Wikipedia, the free encyclopedia
O upravljanju carstvom (lat. De administrando imperio, skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku. Latinski naziv dao mu je 1611. godine nizozemski učenjak Johannes Meursius koji ga je prvi objavio. Konstantin djelu nije dao precizan naziv, već na početku stoji posveta sinu Romanu. Stoga se smatra da je djelo nastalo kao priručnik za budućeg cara.
O upravljanju carstvom | |
---|---|
Naziv izvornika | Sinu svome Romanu |
Autor | Konstantin VII. Porfirogenet |
Prijevod | De administrando imperio, DAI |
Država | Bizantsko Carstvo |
Jezik | grčki |
Vrijeme (mjesto) nastanka |
oko 950., Carigrad |
Djelo je pisano kao diplomatski priručnk; obzirom na ozbiljnu namjeru i činjenicu da su čitatelji bili ljudi koji su ili već imali opsežna znanja o dijelovima obrađene materiji, ili će takva znanja biti u prilici steći, valjalo bi pretpostaviti da su podatci onoliko točni, a argumentacija precisna koliko je razina znanja Bizanta tog doba najviše omogućavala.
To je najznačajniji spis za povijest Hrvata i južnih Slavena. U 29., 30., 31. poglavlju (o Hrvatima), u 32. – 36. (o Srbima, Zahumljanima, Travunjanima, Dukljanima i Paganima) te u 13., 40. i 41. poglavlju daje vrlo važne obavijesti o najranijoj povijesti Hrvata; bilježi narodnu predaju o pradomovini i doseobi Hrvata (legenda o petero braće i dvjema sestrama), o propasti bizantske vlasti u Dalmaciji, o borbama Hrvata sa susjednim narodima, i dao je podatke o hrvatskim županijama i gradovima. Djelo je nastalo oko 950. Premda su u znanstvenoj literaturi otvorene rasprave o (ne)točnosti i (ne)proturječnosti njegovog sadržaja, jedan je od ključnih izvora za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest.[1]