Planetni sustav
Sustav ne-zvijezdanih nebeskih tijela u orbiti oko zvijezde. / From Wikipedia, the free encyclopedia
Planetarni sustav je skup gravitacijski vezanih nezvjezdanih objekata u ili izvan orbite oko zvijezda ili zvjezdanih sustava. Općenito govoreći, sustavi s jednim ili više planeta tvore planetarni sustav, iako se takvi sustavi mogu sastojati i od tijela poput patuljastih planeta, asteroida, prirodnih satelita, meteoroida, kometa, planetezimala[1][2] i cirkumstelarnih diskova. Sunce zajedno s planetima koji se vrte oko njega, uključujući Zemlju, poznato je kao Sunčev sustav.[3][4] Izraz egzoplanetarni sustav ili ekstrasolarni planetarni sustav ponekad se koristi u odnosu na ostale planetarne sustave.[5]
Planetarni sustavi nastaju iz protoplanetarnih diskova. Protoplanetarni diskovi izrađeni su od prašine i leda koji se oblikuju oko novih zvijezda. S vremenom se čestice u tim diskovima počnu nakupljati i formirati male loptice materije poznate kao planete, prva faza evolucije planeta. Ti planetični elementi privlače više materije svojim gravitacijskim povlačenjem sve dok ne dosegnu veličinu planeta. Ovaj proces formacije objašnjava zašto su svi planeti u našem Sunčevom sustavu u orbitalnoj ravnini.
Sunčev sustav sastoji se od unutarnje regije malih stjenovitih planeta i vanjske regije velikih plinovitih divova. Međutim, i drugi planetarni sustavi mogu imati prilično različite arhitekture. Studije sugeriraju da arhitekture planetarnih sustava ovise o uvjetima njihovog početnog formiranja.[6] Pronađeni su mnogi sustavi s vrućim Jupiterima, vrlo blizu zvijezde. Predložene su teorije, poput planetarne migracije ili raspršenja, za formiranje velikih planeta u blizini njihovih matičnih zvijezda.[7] Trenutno je pronađeno da je nekoliko sustava analogno Sunčevom sustavu sa zemaljskim planetima blizu matične zvijezde. Češće su otkriveni sustavi koji se sastoje od više super-Zemalja.[8]
Prvi planet izvan našeg Sunčevog sustava otkriven je 1988. Poznat je kao egzoplanet jer ne pripada našem Sunčevom sustavu. Otkrio ga je tim dvaju kanadskih sveučilišta i potvrdio 1991. godine. Nazvan je Lathamov Planet po otkrivaču i službeno poznat kao HD 114762 b.[9]
Za astrobiologiju je posebno zanimljiva zona planetarnih sustava u kojoj bi planeti mogli imati površinsku tekuću vodu, a samim tim i kapacitet za život nalik Zemlji. Do sada je Zemlja jedini planet o kojem znamo u svemiru koji ima tekuću vodu, ali u svemiru postoji više planetarnih sustava koji još nisu otkriveni.[9]